U proteklom desetljeću, Hrvatska je svjedočila fluktuacijama u broju studenata. Različiti čimbenici utječu na ove promijene, uključujući demografske, ekonomske promjene i promjene u obrazovnoj politici. Nakon pristupanja Europskoj uniji 2013. godine, povećao se interes za studijima u inozemstvu, što je također utjecalo na broj studenata u Hrvatskoj.
U odnosu na prošlu godinu pravo upisa u ljetnom roku je na fakultetima u RH ostvarilo 184 kandidata manje (ukupno 25 441 ). Nedavno je završio ljetni upisni rok za akademsku godinu 2023/24 na fakultetima u Hrvatskoj pa tako i na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu koji ove godine bilježi blagi porast onih koji su stekli pravo upisa nakon ljetnog roka s 583 prošle godine na 591 ove godine.
Odlične rezultate PMF bilježi i u privlačenju maturanata koji su ostvarili najbolje rezultate na državnoj maturi iz matematike na višoj razini, fizike i kemije. Pravo upisa na PMF tako je ostvarilo šestero maturanata sa stopostotnim rezultatom na maturi iz matematike na višoj razini, četvero sa stopostotnim rezultatom na maturi iz fizike i troje s takvim rezultatom iz kemije. Svake godine, pa tako i ove, Dekan fakulteta na prvi dan nastave primit će najbolje maturante koji su upisali fakultet te im uručiti prigodni poklon kao nagradu za izvrstan rezultat, a brucoš koji je ostvario stopostotni rezultat u dva premeta (matematika i fizika), sukladno pravilniku o nagrađivanju najboljih brucoša koji upišu fakultet, za nagradu će dobiti prijenosno računalo.
A što je sa nastavničkim smjerovima?
Kvalitetni i predani učitelji igraju nezamjenjivu ulogu u prenošenju znanja i oblikovanju društvenog razvoja i budućih generacija. No, sve veći izazovi povezani s upisom na nastavničke smjerove na fakultetima postavljaju pitanje budućnosti obrazovanja i traže promišljene intervencije (povećanje atraktivnosti nastavničkog poziva kroz financijske poticaje, poboljšanje uvjeta rada i promociju društvenog statusa učitelja).
Posebno nas raduje porast interesa za deficitarna nastavnička zanimanja na PMF-u pa je tako za nastavnički smjer matematike ove godine nakon ljetnog upisnog roka pravo upisa ostvarilo 60 brucoša u odnosu na 47 prošle godine te 13 studenata na raznim nastavničkim smjerovima fizike u odnosu na 9 prošle godine. Deficitarna geofizika također bilježi rast sa 6 na 10 što je još uvijek daleko ispod potreba na tržištu rada.
Za neke istraživačke smjerove - molekularne biologije, biologije, geografije, fizike, matematike, nastavničkog smjera biologije i kemije, te znanosti o okolišu, nastavlja se gotovo stopostotna popunjenost.
Zašto je broj studenata u porastu?
Dobri rezultati upisa rezultati su kretanja na tržištu rada za struke koje obrazuje PMF, kvalitetne nastave koju potvrđuju poslodavci zapošljavanjem studenata nakon studija, kvalitete znanstvenog rada i istraživanja na Fakultetu i popularizacije znanosti u javnosti. Popularizacija znanosti je ključan aspekt modernog obrazovanja i istraživanja. PMF u Zagrebu igra aktivnu ulogu u promicanju znanstvenog interesa i educiranju šire javnosti putem različitih događanja ali i društvenih mreža. Kako bi približio znanost javnosti PMF je protekle akademske godine organizirano niz događanja poput WiSe (Work in Science), Meet the mathematicians, Dan i Noć na PMF-u, konferencije „Women who are changing science“ te brojne posjete školama.
Osim popularizacije znanosti, uvođenjem inovativnih programa i istraživačkih projekata privlači se mlade umove koji su zainteresirani za istraživanje novih tehnologija, održivosti, biomedicine i drugih znanstvenih disciplina. Interdisciplinarni pristupi i mogućnosti suradnje s industrijom dodatno potiču studente da se angažiraju u znanstvenim istraživanjima koja imaju stvarni utjecaj na društvo, a PMF radi veliki iskorak po tom pitanju.
Također, sudjelovanje studenata i istraživača na međunarodnim konferencijama, razmjena iskustava s kolegama iz drugih zemalja te suradnja na međunarodnim istraživačkim projektima doprinose internacionalizaciji znanstvenog obrazovanja u Hrvatskoj ali i povećavaju interes učenika za odabir studija iz znanstvenog područja.
Rastući interes za studiranje STEM području u Hrvatskoj predstavlja pozitivan trend koji obećava bogatstvo prilika za buduće generacije. Obrazovni sustav usmjeren prema znanstvenim disciplinama, inovativni programi na sveučilištima, podrška vlade i suradnja s industrijom te povezanost s globalnom znanstvenom zajednicom čine temelje nove ere obrazovanja u Hrvatskoj.