U ponedjeljak 29. lipnja 2020. u 13.00 h svečano je otvorena Sjenata šetnica – nova južna ograda Botaničkog vrta PMF-a.
Šetnicu je otvorio gradonačelnik Grada Zagreba, g. Milan Badić, a bili su nazočni i drugi predstavnici Grada, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, prorektor prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, dekanica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta prof. dr. sc. Aleksandra Čižmešija, prodekan i novoizabrani dekan PMF-a prof. dr. sc. Mirko Planinić te prodekanica prof. dr. sc. Vesna Benković, zatim pročelnica Biološkog odsjeka prof. dr. sc. Ivančica Ternjej, v.d. voditelj Botaničkog vrta dr. sc. Vanja Stamenković, djelatnici Vrta i ostali uzvanici te predstavnici medija.
Sjenata šetnica podignuta je kao logični nastavak pješačkog mosta na Miramarskoj cesti izgrađenog 2015., čime je uspostavljen trajni pješački prolaz - „pasaž“ od Glavnog željezničkog kolodvora prema Runjaninovoj ulici i Savskoj cesti, neovisno o radnom vremenu Botaničkog vrta. Šetnica je ujedno i nova južna ograda Vrta, dugačka konstrukcija u obliku pergole koja će služiti za sadnju nove velike zbirke penjačica i povijuša: od uresnih glicinija, zanovijeta i pavitina, do botanički zanimljivih vrsta važnih za istraživanja i sveučilišnu nastavu botanike više zagrebačkih fakulteta.
Radi se o jedinoj novogradnji u Botaničkom vrtu od vremena Prvog svjetskog rata, budući da je Vrt zaštićen kao dio Kulturnog dobra Republike Hrvatske i Grada Zagreba ('Zelena potkova') te Spomenik parkovne arhitekture. No, ova nova pergola je također i nasljednica stare sjenate šetnice, laubenganga ili 'laube', kako su je zvali stari Zagrepčanci, koja se do dvadesetih godina prošloga stoljeća izvorno nalazila oko partera.
Radi se o jedinoj novogradnji u Botaničkom vrtu od vremena Prvog svjetskog rata, budući da je Vrt zaštićen kao dio Kulturnog dobra Republike Hrvatske i Grada Zagreba ('Zelena potkova') te Spomenik parkovne arhitekture. No, ova nova pergola je također i nasljednica stare sjenate šetnice, laubenganga ili 'laube', kako su je zvali stari Zagrepčanci, koja se do dvadesetih godina prošloga stoljeća izvorno nalazila oko partera.
Idejno rješenje za šetnicu napravili su stručni savjetnici - botaničari Botaničkog vrta, zajedno s arhitektima i konzervatorima s kojima već više od desetljeća surađuju na projektima obnove izvornih građevina u Vrtu, uz kontinuiranu podršku i pomoć Grada Zagreba. Šetnicu je izgradila tvrtka „Teh-gradnja“ iz Zagreba, odabrana na javnom natječaju, a cijena same izgradnje iznosila je malo više od tri milijuna kuna. Konstrukciju Šetnice, dugačku 320 m, čine stupovi od opeke s drvenim lučnim nosačima i obojenim željeznim elementima, a dodano je i nekoliko svjetlarnika u obliku sjenica za odmor, s malim vidikovcem pri sredini građevine.
Nakon uvodnih pozdrava i obraćanja govornika medijima, gradonačelnik je zajedno s rektorom, dekanicom i voditeljem Vrta, uz pomoć vrtlara koji će se za Šetnicu brinuti, simbolično zasadio prvu biljku – ružu penjačicu – na početnom dijelu Šetnice kod prve (zapadne) sjenice. Simboličnim rezanjem vrpce Sjenata šetnica je otvorena javnosti, a prihvaćen je i gradonačelnikov prijedlog da se Šetnica nazove po utemeljitelju Botaničkog vrta, profesoru botanike Antunu Heinzu, uz 130. godišnjicu utemeljenja Vrta (1889.) i 100. obljetnicu smrti prof. Heinza (1861.-1919.).
Sjenatom šetnicom prof. Antuna Heinza od danas je moguće prolaziti između pješačkog mosta na Miramarskoj do Runjaninove ulice, uz napomenu da je Šetnica i dalje dio Vrta pa u njoj vrijede pravila vrtnoga reda, posebice zabrana prolaska vozilima i uvođenja pasa.