Trajanje studija

Tri akademske godine (tj. šest semestara), 180 ECTS bodova

Uvjeti upisa na studij

Kandidati za upis na ovaj studij moraju imati završenu četverogodišnju srednju školu te položenu državnu maturu. Za upis je obavezno položiti višu razinu (razinu A) ispita iz matematike na državnoj maturi. Za detaljne informacije o upisu na studij vidjeti Upisi na PMF-MO.

Akademski naziv koji se stječe završetkom studija

Sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike

Kompetencije koje se stječu završetkom studija

Preddiplomski sveučilišni studij Matematika; smjer: nastavnički omogućava stjecanje temeljnih matematičkih kompetencija i kompetencija iz područja ICT-a te osnovno obrazovanje iz područja odgojno-obrazovnih znanosti. On omogućava usvajanje temeljnih znanja i razumijevanje rezultata glavnih područja matematike. Uz to se studenti upoznaju sa suvremenim teorijama, strategijama i metodama psihologije odgoja i obrazovanja, sociologije obrazovanja i pedagogije te mogućnostima njihove primjene u osnovnoj i srednjoj školi. Ovim studijem studenti stječu sposobnost razumijevanja jednostavnijih matematičkih dokaza, a time i logičke argumentacije u općenitijim situacijama, sposobnost matematičkoga modeliranja jednostavnijih situacija te sposobnost kreativnoga rješavanja problema korištenjem matematičkih alata i ICT-a. Studenti ovog studija razvili su i vještine praktične upotrebe i primjene ICT-a, a osposobljeni su i za daljnje samoobrazovanje iz područja matematike, računarstva i odgojno-obrazovnih znanosti. Tijekom studija studenti su putem četiriju jednosemestralnih seminara povezanih s različitim područjima matematike koja je dio nastavnih sadržaja u osnovnim i srednjim školama dodatno razvili stručne i komunikacijske vještine. Uvjet su za uspješan završetak studija položeni svi ispiti iz propisanoga programa.

Na prvoj godini preddiplomskoga studija Matematika; smjer: nastavnički studenti stječu temeljna znanja iz osnovnih matematičkih područja (matematička analiza, linearna algebra, geometrija) te psihologije i informacijske tehnologije. Na drugoj godini proširuju znanja stečena na prvoj godini, a stječu i temeljna znanja iz algoritamskoga razmišljanja, sociologije obrazovanja i engleskoga jezika u struci. Uz to se putem seminara razvijaju njihove stručne i komunikacijske vještine. Ovisno o odabiru student se na ovoj godini upoznao s osnovama programiranja ili je stekao temeljna znanja iz fizike. Na trećoj godini studija studenti stječu temeljna znanja iz kombinatorike i diskretne matematike, vjerojatnosti i statistike, teorije brojeva, običnih diferencijalnih jednadžbi, numeričke matematike i pedagogije. Odabirom dvaju od četiriju izbornih modula (algebra, analiza, geometrija, računarstvo) temeljitije se upoznaju dva matematička područja.

Sveučilišni prvostupnici edukacije matematike stekli su ove kompetencije: a) poznavanje i razumijevanje: - osnovnih pojmova iz svih matematičkih grana i računarstva, - osnovnih pojmova iz područja odgojno-obrazovnih znanosti, - ključne koncepte razvoja ICT-a; b) rješavanje problema: - algebra, analiza, diskretna matematika, geometrija, statistika i vjerojatnost; - psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja i pedagogija; c) upotreba ICT-a: - Windows, MS Office, FrontPage; - Mathematica. d) istraživanje i praksa: - traženje i pretraživanje literature, baza podataka i drugih izvora informacija; - timski rad na manjim projektnim zadacima; - prezentacija konkretnih rezultata putem seminara.

Ishodi učenja

• koristiti informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u svakodnevnom radu
• matematički argumentirati, interpretirati matematički dokaz te konstruirati dokaz analogne jednostavnije matematičke tvrdnje
• pokazati intuitivno i formalno znanje i razumijevanje osnovnih koncepata i rezultata geometrije, diferencijalnog i integralnog računa, linearne algebre, kombinatorike, vjerojatnosti i statistike te numeričke matematike
• pokazati znanje i razumijevanje osnovnih koncepata psihologije ličnosti, učenja i poučavanja, sociologije odgoja i obrazovanja te pedagogije
• preuzeti odgovornost za vlastito učenje, te daljnje sveučilišno obrazovanje i stručno usavršavanje
• prezentirati matematički sadržaj u pisanom i usmenom obliku koristeći matematički jezik i zapise
• primijeniti stečeno znanje na rješavanje jednostavnijeg matematičkog problema te na modeliranje i rješavanje problema izvan matematičkog konteksta
• samostalno se služiti matematičkom literaturom na hrvatskom i engleskom jeziku, te individualno i u timu izraditi jednostavniji stručni projekt

Zanimanja i poslovi za koje studij osposobljava

Preddiplomski sveučilišni studij Matematika; smjer: nastavnički prva je od dviju etapa u sveučilišnome obrazovanju budućih nastavnika matematike i/ili informatike u osnovnoj i srednjim školama. Drugu etapu predstavlja dvogodišnji diplomski sveučilišni studij Matematika (i informatika); smjer: nastavnički. Sveučilišni prvostupnici edukacije matematike osposobljeni su za različita tehnička zanimanja i poslove u gospodarstvu, državnoj upravi i javnome sektoru koji uključuju analitički način razmišljanja, temeljna znanja iz područja matematike i računarstva, sposobnost matematičkoga modeliranja i rješavanja različitih problema, poznavanje statistike, sposobnost organizacije, analize i prezentacije podataka te primjenu ICT-a.

Nastavak obrazovanja

Preddiplomski sveučilišni studij Matematika; smjer: nastavnički prva je od dviju etapa u sveučilišnome obrazovanju budućih nastavnika matematike i/ili informatike u osnovnoj i srednjim školama. Drugu etapu predstavlja dvogodišnji diplomski sveučilišni studij Matematika (i informatika); smjer: nastavnički. Sveučilišni prvostupnici edukacije matematike osposobljeni su za različita tehnička zanimanja i poslove u gospodarstvu, državnoj upravi i javnome sektoru koji uključuju analitički način razmišljanja, temeljna znanja iz područja matematike i računarstva, sposobnost matematičkoga modeliranja i rješavanja različitih problema, poznavanje statistike, sposobnost organizacije, analize i prezentacije podataka te primjenu ICT-a.

Voditeljica studija: doc. dr. sc. Ana Prlić