CILJEVI PREDMETA: Osnovni cilj Kolegija Računarstvo i praktikum je osposobiti studente za samostalno provođenje numeričkih proračuna na osobnom računalu uključujući razvoj jednostavnih programa. U sklopu ovog kolegija studenti se upoznavaju s uobičajenom računalnom radnom okolinom (linux, latex, html), kao i s osnovnim elementima programskih jezika C i python. Pri tome je bitno da razviju samostalnost u učenju i traženju informacija (posebno na internetu) potrebnih za rješavanje zadataka tako da se na višim godinama studija i u nastavku karijere mogu lako prilagoditi specifičnim uvjetima istraživanja. Također, kako je programiranje zahtjevna disciplina a razlike u predznanju studenata ogromne, cilj je omogućiti velik broj sati prakse u računalnoj učionici studentima kojima je to potrebno (npr. onima koji se prvi put susreću s programiranjem) te individualnu podršku u sklopu demonstratura.
ISHODI UČENJA NA RAZINI PROGRAMA KOJIMA PREDMET DOPRINOSI:
2. Primjena znanja i razumjevanja:
2.1. razviti način razmišljanja koji omogućava postavljanje modela ili prepoznavanje i primjenu postojećih modela u traženju rješenja za konkretne fizikalne i analogne probleme;
2.5. samostalno provoditi numeričke proračune na osobnom računalu uključujući razvoj jednostavnih programa;
4. Komunikacijske vještine:
4.2. prilagoditi prezentaciju vlastitih rezultata istraživanja, kako ekspertima u području, tako i široj publici;
4.3. koristiti engleski jezik kao jezik struke pri komunikaciji, korištenju literature i pisanju znanstvenih i stručnih radova;
5. Sposobnost učenja:
5.1. samostalno koristiti stručnu literaturu i ostale relevantne izvore informacija što podrazumijeva dobro poznavanje engleskog kao jezika struke;
5.4. uključiti se u visokostručni rad koji zahtjeva modeliranje, provođenje numeričkih proračuna i primjenu tehnologija temeljenih na razvoju fizike;
OČEKIVANI ISHODI UČENJA NA RAZINI PREDMETA:
Po uspješnom završetku kolegija Računarstvo i praktikum student će biti sposoban:
1. samostalno raditi na računalu u linux okruženju što uključuje spremanje datoteka u direktorije, rad s
emailom, korištenje terminala, korištenje web preglednika;
2. samostalno koristiti osnovne elemente html-a, latex-a, programskih jezika c i python;
3. razviti vlastite načine učenja i razmišljanja koji omogućuju usvajanje pravila programiranja i njihovu primjenu u novom kontekstu;
4. samostalno razviti jednostavne računalne programe koji uključuju jednostavne proračune i njihov
grafički prikaz, rad s datotekama, sortiranje sadržaja polja, dinamičko alociranje memorije;
5. razlikovati neformatirani (binarni) i formatirani (tekstualni) zapis podataka u memoriji ili datoteci, te
primijeniti odgovarajuće funkcije za čitanje i pisanje;
6. koristiti nekoliko jednostavnih algoritama: gruba sila (prebrojavanje, traženje minimuma), binarno
traženje (bisekcija), run length encoding sažimanje podataka, generiranje slučajnih brojeva koji imaju
zadanu raspodjelu pomoću slučajnih brojeva koji imaju uniformnu raspodjelu;
7. koristiti standardne metode spremanje brojeva u tekstualne datoteke;
8. koristiti interoperabilnost programa (rezultat jednog je polazna točka za drugi);
9. samostalno koristiti stručnu literaturu i ostale relevantne izvore informacija, a posebno internet;
SADRŽAJ PREDMETA:
Sadržaj predmeta računarstvo i praktikum razrađen po tjednima:
1. ulaz i izlaz, osnovni operatori i petlje
2. tipovi podataka, operatori
3. kontrola toka programa, funkcije
4. specifičnosti rada s brojevima na računalu
5. polja, strukture
6. pokazivači (pointeri)
7. nizovi znakova / stringovi
8. tekstualne datoteke
9. binarne datoteke
10. alokacija memorije
11. sortiranje polja
12. usporedba jezika c i python: ulaz/izlaz, operatori, grananje/petlje, funkcije
13. usporedba jezika c i python: polja, stringovi, datoteke
14. usporedba jezika c i python: sortiranje, funkcionalno programiranje
15. primjeri upotrebe
OBVEZE STUDENATA:
Ostvariti prolaz na oba kolokvija.
OCJENJIVANJE I VREDNOVANJE RADA STUDENATA:
Uvjet za potpis: prolaz na oba kolokvija. Uvjet za ocjenu dovoljan: zbroj bodova kolokvija, samostalnih zadataka i bonus zadataka veći od 40% maksimalnog broja bodova na kolokvijima+samostanim zadacima.
Ukupna ocjena formira se, u pravilu, na temelju bodova praktikuma (60%) i bodova pismenog dijela koji se sastoji od 2 kolokvija (20%+20%).
Bodovi praktikuma stječu se za vrijeme praktikuma: usmenom provjerom znanja prethodno riješenih domaćih zadaća kao i putem testova na računalu. Pri tome neki bodovi mogu biti bonus tipa u smislu da se ne broje u maksimalan broj bodova.
Pohađanje predavanja, praktikuma i demonstratura nije obavezno.
Komunikacija vezana uz kolegij (obavijesti, slanje riješenih zadaća, i drugo) se izvodi pomoću sustava Merlin.
Iako pohađanje praktikuma nije obavezno, dolazak u određenom terminu je jedini način da se prikupe bodovi. Popis termina za svakog studenta će biti dan na Merlinu. U slučaju opravdanog izostanka organizirat će se zamjenski termin.
Pismeni dio ispita se sastoji od 2 kolokvija. Za svaki od ta 2 kolokvija, postoje 4 moguća termina za polaganje:
1) pred-termin (krajem listopada) - prije nego što se gradivo obradilo na predavanjima
2) redoviti termin (prvi kolokvij: sredinom prosinca, drugi: krajem siječnja) - nakon što je gradivo obrađeno
3) prvi dodatni termin (drugi tjedan ispitnih rokova) - nakon završetka nastave
4) drugi dodatni termin (četvrti tjedan ispitnih rokova).
Dopušteno je više puta izaći na pojedini kolokvij i u tom slučaju se kao konačni uzima broj bodova zadnjeg izlaska pri kojem je ostvaren prolaz.
Kolokviji se rješavaju na papiru. Vrijeme rješavanja je 45 minuta za svaki od kolokvija.
Prolaz na kolokviju je ostvaren ako je riješen jedan cijeli zadatak ili ako je prikupljeno pola bodova s cijelog kolokvija.
Studenti za koje se ustanovi da su prepisivali na kolokviju ne mogu dobiti potpis na ISVU-u.
Studenti koji ostvare više od 70% bodova na kolokvijima u pred-terminu (tu se misli na prosjek oba kolokvija) mogu dobiti završnu ocjenu samo na temelju kolokvija i time se osloboditi pisanja zadaća.
Završna ocjena se određuje prema sljedećim pragovima: (bodovi, ocjena): 40% 2; 55% 3; 70% 4; 85% 5.
|
- Brian W. Kernighan, Dennis M. Ritchie, The C Programming Language, 2. izdanje, Prentice Hall, Inc., 1988.
- Byron Gottfried, Schaum's Outline of Programming with C, 2. izdanje, McGraw-Hill, 1996
- Oxford University Computing IT (OUITS) tutorial na web stranici: http://www-teaching.physics.ox.ac.uk/computing/ProgrammingResources/programming.html
|
Pristupačnost
