1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	60
Auditorne vježbe	30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

CILJEVI PREDMETA: Cilj je predmeta Psihologija odgoja i obrazovanja je upoznati studente sa znanstvenim spoznajama o pojedinim aspektima razvoja djece i adolescenata te individualnim razlikama kod učenika važnim za uspješno učenje. Studenti će se također upoznati s različitim teorijama učenja i motivacije za učenje te s njihovom primjenom u praksi. Upoznat će se i s temeljnim načelima poučavanja i upravljanja razredom.

ISHODI UČENJA NA RAZINI PROGRAMA KOJIMA PREDMET DOPRINOSI:

1. ZNANJE I RAZUMIJEVANJE
1.8. demonstrirati poznavanje i razumijevanje suvremenih pristupa nastavi fizike i informatike i suvremenih nastavnih metoda
1.10. integrirati stručna znanja iz fizike i informatike sa znanjima stečenim u pedagogiji, psihologiji, didaktici i metodici
2. PRIMJENA ZNANJA I RAZUMIJEVANJA
2.9. kreirati motivirajuće okruženje za aktivno učenje, koje potiče razvoj sposobnosti i znanja svih učenika
2.10. primjenjivati efikasne i primjerene metode praćenja i vrednovanja rada i napredovanja učenika
3. STVARANJE PROSUDBI
3.3. promišljati i kritički vrednovati izvedenu nastavu
3.4. preuzeti odgovornost za uspješno provođenje i izvršenje nastavnih zadataka
3.5. demonstrirati profesionalni integritet i etično ponašanje u radu s učenicima i kolegama
4. KOMUNIKACIJSKE SPOSOBNOSTI
4.1. jasno i koncizno prezentirati složene ideje učenicima i kolegama
4.2. poticati učenike i kolege na iznošenje ideja te biti sposoban prepoznati dobre prijedloge
5. SPOSOBNOST UČENJA
5.3. preuzeti odgovornost za vlastiti stručni napredak i profesionalni razvoj

OČEKIVANI ISHODI UČENJA NA RAZINI PREDMETA:

Studenti će moći:
* navesti i objasniti ključne pojmove i teorijske pristupe u području psihologije odgoja i obrazovanja
* usporediti i razlikovati razvojne karakteristike učenika te razumjeti promjene koje se događaju u različitim aspektima razvoja tijekom djetinjstva i adolescencije
* razumjeti potrebu za planiranjem nastavnih aktivnosti u skladu s individualnim razlikama učenika u ličnosti i kognitivnim sposobnostima te posebnim potrebama učenika
* razumjeti glavne oblike i mehanizme učenja te njihovu primjenu u poučavanju
* objasniti ulogu motivacijskih procesa pri učenju
* razumjeti odnos između karakteristika učenika, učitelja/nastavnika, školskog okruženja, procesa učenja i poučavanja te obrazovnih ishoda
* planirati i primijeniti postupke za poticanje razvoja strategija i tehnika učenja, za poticanje motivacije za učenje te za unapređenje socijalnih odnosa u razredu i uspostavu razredne discipline

SADRŽAJ PREDMETA:

Sadržaj kolegija (sati predavanja + sati vježbi):
* Osnove psihologije odgoja i obrazovanja (2+0)
* Osnovne odrednice razvoja čovjeka (2+2)
* Kognitivni, socijalni i emocionalni razvoj (6+2)
* Uloga obitelji, vršnjaka i škole u razvoju (2+0)
* Individualne razlike u ličnosti (2+2)
* Individualne razlike u kognitivnim sposobnostima (2+0)
* Djeca s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (djeca s teškoćama i darovita djeca) (8+2)
* Kognitivni pristup učenju (6+4)
* Biheviorističke teorije učenja (2+2)
* Socijalno-kognitivna teorija učenja (2+2)
* Teorije motivacije u obrazovanju i poticanje motivacije za učenje (8+6)
* Samoregulirano učenje (2+2)
* Planiranje poučavanja (2+2)
* Metode poučavanja (6+0)
* Upravljanje razredom (4+2)
* Vrednovanje (2+2)
* Epistemička uvjerenja (2+0)

OBVEZE STUDENATA:

Obveze studenta su redovito pohađanje nastave (najmanje 70% prisutnosti na nastavi), aktivno sudjelovanje na nastavi, izrada praktičnog zadatka (projekt) te polaganje kolokvija i ispita.

OCJENJIVANJE I VREDNOVANJE RADA STUDENATA:

Studenti tijekom semestra pišu dva kolokvija (svaki nosi po 45 bodova) koji se sastoji od pitanja kojima se ispituje znanje, razumijevanje i mogućnost primjene ključnih spoznaja iz područja psihologije odgoja i obrazovanja. Ukoliko studenti ostvare manje od 50% bodova na kolokvijima dužni su pristupiti završnom pismenom ispitu (koji nosi ukupno 90 bodova).
Svi studenti obvezni su pristupiti usmenom ispitu na kojem se provjerava sposobnost integracije i primjene stečenih znanja te kritičkog promišljanja o odrednicama uspješnog učenja i poučavanja. Na usmenom ispitu moguće je ostvariti najviše 10 bodova.
Konačna se ocjena formira prema sljedećoj skali:
60 - 69 dovoljan
70 - 79 dobar
80 - 89 vrlo dobar
90 - 100 izvrstan

1. Vizek Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP.
2. Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap
3. Slavin, R.E. (2012). Educational psychology: theory and practice. Boston: Allyn and Bacon.
4. Woolfolk, A. (2007). Educational psychology. New York: Allyn and Bacon.
5. Zarevski, P. (1994). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap

Obavezni predmet - Redovni Studij - Fizika i informatika; smjer: nastavnički