CILJEVI PREDMETA Glavni cilj kolegija Osnove programiranja su upoznavanje studenata s programskim jezikom C, koji je jedan od najčešće korištenih programskih jezika opće namjene. Osim toga, studenti se upoznaju s postupcima algoritamskog rješavanja zadanog problema, što uključuje analizu problema, raščlanjivanje rješenja na manje logičke cjeline, te implementaciju rješenja u programskom kodu. Kroz kolegij Osnove programiranja studenti stječu potrebne kompetecije za naprednije informatičke kolegije na studiju (Strukture podataka i algoritmi, Objektno orijentirano programiranje, Napredno programiranje, Upotreba numeričkih metoda i Baze podataka).
ISHODI UČENJA NA RAZINI PROGRAMA KOJIMA PREDMET DOPRINOSI:
1. Znanje i razumijevanje
1.3. demonstrirati poznavanje i razumijevanje informacijsko komunikacijske tehnologije
2. Primjena znanja i razumijevanja
2.3. analitički pristupati zadanim problemima i konstruirati prikladne logičke argumente
2.4. matematički modelirati i rješavati standardne fizikalne probleme
2.5. učinkovito koristiti informacijsko-komunikacijsku tehnologiju
4. Komunikacijske sposobnosti
4.4. koristiti engleski jezik pri komunikaciji i korištenju literature i pisanju zdrastvenih i stručnih radova
5. Sposobnost učenja
5.1. samostalno koristiti stručnu literaturu i ostale relevantne izvore informacija
5.2. samostalno pratiti razvoj novih spoznaja u fizici, tehnici i informatici te nastavi fizike, tehnike i informatike
5.3. preuzeti odgovornost za vlastiti stručni napredak i profesionalni razvoj
OČEKIVANI ISHODI UČENJA NA RAZINI PREDMETA:
Po završetku kolegija Osnove programiranja student će biti sposoban:
1. Opisati osnovne logičke strukture koje grade računalni program;
2. Opisati postupak deklariranja varijabli;
3. Opisati postupak deklariranja funkcija;
4. Analizirati postavljeni problem, napraviti algoritam njegovog rješenja te ga opisati programskim jezikom C;
5. Manipulirati s jednodimenzionalnim poljima i poljima znakova (stringovi);
6. Razlikovati varijable i pokazivače te koristiti pokazivače u svrhu dinamičkog alociranja memorije;
7. Definirati strukture i korisničke tipove podataka;
8. Manipulirati s datotekama.
SADRŽAJ PREDMETA:
Nastavne cjeline:
1. Uvodna nastavna cjelina - struktura programskog koda, reprezentacija brojeva u računalnoj memoriji, tipovi varijabli i osnovne matematičke operacije (4 sata predavanja i 6 sati vježbi)
2. Relacijski operatori i kontrola toka programa - uspoređivanje vrijednosti, istinitost izraza, kontrola toka pomoću selekcijskih naredbi, kontrola toka pomoću petlji (for, while) (6 sati predavanja i 9 sati vježbi)
3. Korisničke funkcije - struktura funkcija i deklaracija, prototipi, prijenos argumenata po vrijednosti, rekurzivne funkcije, upotreba funkcija time iz time.h biblioteke te srand i rand iz stdlib.h biblioteke.(4 sati predavanja i 6 sati vježbi)
4. Polja - deklaracija, inicijalizacija te organizacija polja varijabli u računalnoj memoriji, polje kao argument funkcije, višeedimenzionalna polja, korisničke strukture (4 sata predavanja i 6 sati vježbi)
5. Prvi kolokvij i ispravak kolokvija (2 x 3 sata)
6. Pokazivači - adresa varijable u memoriji i adresni operator, deklaracija pokazivača i dereferenciranje, pokazivači kao argumenti funkcije i prijenos argumenata prema adresi, pokazivačka aritmetika, polje kao konstantan pokazivač, dinamičko alociranje memorije, pokazivači na funkciju (4 sata predavanja i 6 sati vježbi)
7. Stringovi - polje znakova, ispisivanje i učitavanje stringova, NULL znak kao terminator stringa, funkcije za manipulaciju stringovima unutar string.h biblioteke (4 sata predavanja i 6 sati vježbi)
8. Rad sa datotekama - otvaranje i zatvaranje datoteka, čitanje i zapisivanje podataka iz datoteka, formatirano upisivanje i čitanje, argumenti komandne linije (4 sata predavanja i 6 sati vježbi)
9. Drugi kolokvij i ispravak (2 x 3 sata
OBVEZE STUDENATA:
Studenti su dužni redovito pohađati nastavu, te samostalno rješavati zadatke na vježbama. Tijekom semestra studenti trebaju uspješno riješiti dva kolokvija i završni ispit.
OCJENJIVANJE I VREDNOVANJE RADA STUDENATA:
Na svakim vježbama studenti rješavaju tri zadatka usko povezana sa gradivom obrađenim na predavanjima.Tijekom semestra studenti rješavaju dva kolokvija od tri zadatka. Svaki kolokvij nosi 20% konačne ocjene kolegija. Završni ispit se sastoji od praktičnog rješavanja tri zadatka na računalu, te nosi 60% konačne ocjene.
|
Pristupačnost
