CILJ KOLEGIJA:
Razumijevanje generiranja, rasprostiranja i osnovnih svojstava prostornih i površinskih valova potresa u jednostavnim modelima.
NASTAVNI SADRŽAJ:
Osnove teorije elastičnosti (repetitorij). Navierova jednadžba gibanja i valna jednadžba te njihovo rješavanje: Helmholtzov teorem, elastički potencijali, P, SV, SH-valovi. Fourierov princip superpozicije. Snellov zakon, parametar staze vala. Refleksija na slobodnoj površini: konverzija faza, koeficijenti refleksije i konverzije, matrica raspršenja. Nehomogeni valovi. Rayleighevi valovi u poluprostoru, pomaci čestica, svojstvene funkcije. Loveovi valovi u sloju iznad poluprostora, periodska jednadžba, disperzija, modovi. Fazna i grupna brzina.
PLAN I PROGRAM KOLEGIJA:
1. Osnove teorije elastičnosti (repetitorij), I.
2. Osnove teorije elastičnosti (repetitorij), II.
3. Navierova jednadžba gibanja i valna jednadžba te njihovo rješavanje I: Helmholtzov teorem.
4. Navierova jednadžba gibanja i valna jednadžba te njihovo rješavanje II: elastički potencijali, P, SV, SH-valovi.
5. Fourierov princip superpozicije.
6. Snellov zakon loma, parametar staze vala.
7. Refleksija na slobodnoj površini I: konverzija faza.
8. Refleksija na slobodnoj površini II: koeficijenti refleksije i konverzije, matrica raspršenja.
9. Nehomogeni valovi.
10. Rayleighejevi valovi u poluprostoru I: pomaci čestica.
11. Rayleighejevi valovi u poluprostoru II: svojstvene funkcije.
12. Loveovi valovi u sloju iznad poluprostora I: periodska jednadžba.
13. Loveovi valovi u sloju iznad poluprostora II: disperzija, modovi.
14. Fazna i grupna brzina.
15. Kolokvij.
NAČIN UČENJA:
Slušanje izlaganja, proučavanje bilježaka i literature. Izvod jednadžbi i analiza primjera.
METODE POUČAVANJA:
Izlaganje, diskusija. Izvodi jednadžbi. Rješavanje zadataka.
NAČIN PRAĆENJA I PROVJERE:
Domaće zadaće, kolokvij i usmeni ispit.
UVJETI ZA POTPIS:
Prisustvovanje nastavi, domaća zadaća.
NAČIN POLAGANJA ISPITA:
Kolokvij i usmeni. Konačna ocjena iz kolegija Seizmologija II dobiva se kao srednjak ocjena iz kolokvija ili pismenog ispita te usmenog ispita.
(Studentima koji iz kolokvija dobiju ocjenu 5, ocjena će se priznati kao konačna ocjena kolegija.
Studentima koji iz kolokvija dobiju ocjene 2, 3 i 4 one će im se priznati kao ocjene iz pismenog ispita te studenti moraju pristupiti samo usmenom dijelu ispita. Konačna ocjena kolegija će biti generirana kao srednjak ocjena kolokvija i usmenog ispita.
Studenti koji nisu zadovoljni ocjenom na kolokviju, mogu pristupiti pismenom ispitu i tada će im ukupna ocjena pismenog ispita biti srednjak ocjena kolokvija i pismenog, a konačna ocjena kolegija će biti srednjak ukupne ocjene pismenog ispita i ocjene usmenog dijela ispita.)
Studenti koji neopravdano izostanu s kolokvija, dobivaju ocjenu 1 iz kolokvija te moraju izaći na pismeni ispit, a ukupna ocjena pismenog ispita će im biti srednjak ocjena kolokvija i ocjene iz pismenog dijela ispita. Konačna ocjena kolegija računat će se kao i u prethodna dva slučaja.)
|