1/ Uvod u pojam geoforenzike zaštite okoliša. Definicija discipline u smislu primjene znanstvenih metoda radi utvrđivanja izvora i starosti onečišćenja. Upoznavanje s osnovnim načelima forenzičke znanosti o okolišu: transport i sudbina kemikalija u okolišu obzirom na činjenicu da ekološko "mjesto zločina" (izvor zagađenja) može biti udaljeno stotinama kilometara od nekog zagađenog lokaliteta. Osim toga, onečišćivači bivaju podvrgnuti promjenama u interakciji s okolišem. Razumijevanjem i kvantificiranjem tih promjena moguće je dovesti u vezu onečišćivače s njihovim izvorom.
2/ Ostavština (eng. legacy) otpada i kemijskog onečišćenja u okolišu. Upravljanje kemikalijama u kontekstu njihova ispuštanja (eng. leaks, spills) u okoliš te njihova klasifikacija i upravljanje (zbrinjavanje) geološkim materijalima (rude, pepo i slično). Prošlost otpada i zagađenja: prošlost upravljanja (zbrinjavanja) otpadom, potreba za pravnom regulacijom, sprega znanosti i industrije, kako smo dospjeli do današnje situacije onečišćenog okoliša, dobro čuvane tajne te odgađanje mjera održivosti.
3/ Zakoni o zaštiti okoliša. Presjek kroz najbitnije po onečišćeni okoliš relevantne zakone i uredbe u Hrvatskoj, EU te SAD. Raspravljanje praktičnih aspekata - realne mogućnosti (praksa) vs zahtjevi prema pravnim sudionicima. Odgovornost (eng. liability) te kratki uvid u studije slučajeva kod nas i u Svijetu.
4/ Pripremne radnje. Osnove sljedećih koncepata: onečišćeno mjesto (eng. site); nesreće tj. događaji curenja/prosipanja (eng. spills); pozadinske vrijednosti (eng. background vs baseline); poznavanje onečišćujuće tvari (eng. contaminant); uzorkovanje, materijal, pristranost, broj uzoraka, količina uzorka, sigurnost, trošak, analitika, statistička obrada podataka, prikazivanje rezultata, izvor-put-zagađenje (eng. source-pathway-sink), dokazivanje slučaja te stručno izvješće.
5/ Vodni resursi. Voda i hidrološki ciklus (osnove); upravljanje kvalitetom vode; klasifikacija i procjena kakvoće okoliša (ekološki precizne metrike za vodne resurse); podzemne vode (poroznost i propusnost slojeva, protok vode, adsorpcija, vadozna zona, kapilarnost, vodno lice, osnove hidraulike, protok vode) te njihovo onečišćenje; hidrogeologija onečišćujućih tvari (otopljeno stanje, disperzija, kemijska difuzija); mjerenja kvalitete vode (uzorkovanje površinske i podzemne vode s naglaskom na točnosti i preciznosti postupka, fizičke, kemijske i biološke komponente vode); mjerenja kvalitete vode na terenu (temperatura, pH, Eh, električna vodljivost, mutnoća); onečišćenje vode (otopljene anorganske tvari, nutrijenti, organske tvari (nafta), patogeni, radionuklidi).
6/ Prepoznavanje izvora zagađenja. Ilegalni ispusti (uključivo one tzv. 'u letu', eng. fly-tipping), nesmotreni ispusti (tzv. bjegunci) te poremećeni geoekološki procesi u okolišu; alati za trasiranje (eng. source apportionment) - kemijske (eng. fingerprinting) i biološke metode. Geokemijske analitičke metode otiska prsta (plinska kromatografija, stabilni i radioaktivni izotopi) i one mineraloške.
7/ Primjeri iz stvarnog života (studije slučajeva). Donošenje odluka u praksi (tzv. traženje igle u plastu sijena). Rasprave o tome što može poći krivo te kako to spriječiti. Načini čišćenja zagađenih mjesta (eng. brownfield, site cleanup).
8/ Procjena rizika po okoliš. Definicije i terminologije; procjena ispuštanja neželjenih tvari u okoliš (toksični metali, otapala, pesticidi, GMO, EMG zračenja, radoaktivnost); praćenje stanja (eng. monitoring) - snaga vs ograničenje; procjena izloženosti onečišćenju - modeli (atmosferski, površinske vode, podzemne vode, slivne vode, prehrambeni lanac, rute izloženosti), snaga vs ograničenje; procjena posljedica (učinci rizika po zdravlje ljudi te metode praćenja s ciljem procjene zdravstvenih posljedica).
9/ Definicija geomedicinske discipline. Uvodne postavke o medicinskim spoznajama kako su određene bolesti kod ljudi, ali i životinja, povezane s određenim geografskim područjima (tj. utjecaj uobičajenih čimbenika okoliša na geografsku raspodjelu zdravstvenih problema). Riječ je o složenoj temi koja zahtijeva multidisciplinarni pristup rješavanju geomedicinskih problema. Medicinski problemi uzrokovani takozvanim unutarnjim čimbenicima ovdje nisu uključeni jer pripadaju medicini rada. Postoje i brojni granični slučajevi koje je teško klasificirati.
10/ Osnove GIS-a (geografski informacijski sustav). Karte su često prikladne za geomedicinske izračune i prezentacije. Međutim, potreban je oprez s preuranjenim zaključcima pri usporedbi karata koje prikazuju obrasce raspodjele bolesti s geološkim uvjetima (geološka građa terena; npr. abnormalno visoke ili abnormalno niske koncentracije arsena (toksičan) odnosno selena (esencijalan) u okolišu). Karte mogu biti slične bez ikakve uzročne veze.
11/ Veza geografije i ljudskog zdravlja. Učinci nedostatka te suviška mikronutrijenata po zdravlje ljudi. Kako poboljšati osobno zdravlje i sigurnost te put prema boljem zdravlju.
12/ Geokemijske karte kao osnova za geomedicinska istraživanja. Veza između geološke građe stijena u podlozi (podzemlju), kao što su potencijalno toksične rude (npr. selenij, arsen, živa, ugljen, itd.), i ljudskog zdravlja.
13/ Što adresa stanovanja govori o nečijem zdravlju. Toksične tvari po kućanstvima, toksične kemikalije u lokalnim zajednicama, sigurnost lokalne opskrbe vodom, itd.
14/ Geomedicina radnog mjesta. Geografska raspodjela onkoloških problema, kartografski obrasci dotičnih raspodjela, prometne ceste, zagađenje zraka i rizici po zdravlje.
15/ Značaj utjecaja okoliša na naše zdravlje. GIS i globalno zdravlje, procjena i buduća predviđanja u smislu razvoja geomedicine.
|
Pristupačnost
