Raspored sjednica Vijeća Geološkog odsjeka u ak. god. 2024./25. i datuma predaje materijala za Povjerenstvo za nastavu nalazi se ovdje.
Zvanje: | izvanredni profesor |
Lokacija: | 013 GPZ |
Telefon: | +385 1 460 6097 |
Telefon kućni: | 6097 |
E-mail: | |
Zavod/služba: | Geološki odsjek |
prijediplomski
diplomski
doktorski
BORNA LUŽAR-OBERITER. Rođen 14.4.1979. u Zagrebu.
Tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja pohađao je škole dijelom u Hrvatskoj, te proveo ukupno pet godina u školama u SAD-u i Italiji. Maturirao je XVI. gimnaziju u Zagrebu i iste 1997. godine upisuje studij geologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Studij završava 2002. godine te se neposredno nakon diplome zapošljava kao asistent na Geološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Na poslijediplomskom studiju magistrirao je 2006. godine, te doktorira 2009. godine pod mentorstvom Prof. dr. sc. Ljubomira Babića. Tijekom poslijediplomskog studija proveo je 7 mjeseci na usavršavanju na Georg-August-Universität Göttingen u Njemačkoj putem stipendija Deutsche Forschungsgemeinschaft i MZOS-a. Pod vodstvom Prof. Hilmar von Eynaten-a i Prof. Istvan Dunkl-a imao je priliku raditi sa raznovrsnim suvremenim metodama istraživanja sedimentnih stijena kao dio doktorske disertacije. Za disertaciju pod naslovom „Provenance of Cretaceous clastic sediments from the Western Dinarides of Croatia“ primio je nagradu Hrvatskog geološkog društva „Josip Tišljar“ za najbolju doktorsku disertaciju iz područja sedimentologije. Svoj dosadašnji znanstveni rad obavljao je kroz sudjelovanje na tri domaća i jednom međunarodnom projektu, te kao voditelj dva projekta.
Glavni dio dosadašnjeg znanstvenog rada Borne Lužar-Oberitera usmjeren je na istraživanje provenijencije klastičnih sedimenata. U svojim istraživanjima povezuje niz suvremenih i klasičnih metoda koje uključuju termokronološko i U-Pb datiranje detritarnih zrna (LA-ICP-MS, (U-Th)/He i fission track metode), kemijske analize zrna teških minerala pomoću elektronske mikrosonde, geokemiju pješčenjaka, optičko određivanje teških minerala, te petrografiju sedimenata. Proučavanje provenijencije klastičnog materijala putem suvremenih metoda omogućuje razlučivanje ne samo litološki sastav, već i petrogenezu, te termalnu povijest izvorišnih terena, što je od izrazite koristi kod rekonstrukcije povijesti geodinamički aktivnih područja poput orogena. Glavni objekt dosadašnjih istraživanja Borne Lužar-Oberitera bili su kredni-paleogenski klastiti predgorskih bazena Dinarida. Provodi brojna terenska istraživanja na području Hrvatske (Medvednica, Žumberačko gorje, Zrinska gora, Cetingrad, itd.) i Bosne i Hercegovine (Gacko, Jajce, Kostajnica, itd.). Od 2023. voditelj je hrvatskog tima i HRZZ projekta IPS 2023-02-2683 „Taložna evolucija gornjokrednih dubokomorskih bazena u Dinaridima“ koji predstavlja sastavni dio slovensko-hravatskog istraživačkog bilateralnog projekta pod vodstvom dr. sc. Špele Goričan (Paleontološki inštitut Ivana Rakovca, SRC SAZU).
U svojem dosadašnjem radu vezanom uz provenijenciju klastičnih sedimenata obuhvatio je i istraživanja recentnih obalnih sedimenata, kvartarnih sedimenata hrvatskih otoka i područja sjeverne Hrvatske, te paleozojskih metasedimenata Slavonskih planina.
Bio je mentor uspješno obranjene doktorske disertacije Krešimira Petrinjaka na temu sedimentologije Istarskog fliškog bazena. Na temu provenijencije klastita, kao i geodinamike unutrašnjih Dinarida u svojstvu mentora trenutno surađuje u istraživanjima sa studenticama doktorskog studija Teom Mendek i Ivom Olić.
Posljednjih nekoliko godina područje istraživanja proširio je i na primjenu geodetskih metoda i metoda daljinske detekcije u geologiji. Trenutno nastavlja rad na istraživanjima čiji je cilj primjena metoda daljinske detekcije u geološkom kartiranju i istraživanju mineralnih sirovina krških Dinarida u suradnji sa studentom doktorskog studija Nikolom Gizdavcem čiji je mentor.
Napomena: Ove radove održava Knjižnica Instituta Ruđer Bošković koja vodi projekt Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI. Ovim linkom možete vidjeti sve podatke o radovima koje su autori unijeli u bazu podataka.