Branimir Omazić i izv. prof dr. sc. Maja Telišman Prtenjak objavili su znanstveni rad Application of statistical models in the detection of grapevine phenology changes u suradnji s Josipom Meštrićem s DHMZ-a i kolegama agronomima Marijanom Bubalom s Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču, Ivanom Pršom iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu te Markom Karoglanom sa Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rad je objavljen u uglednom časopisu Agricultural and Forest Meteorology (Q1). Rad promatra trendove u nastupima četiri fenološke faze vinove loze (pupanje, cvatnja, šara i berba) na četiri sorte vinove loze ('Graševina', 'Chardonnay', 'Merlot' i 'Plavac mali') opaženima u vinogradima diljem Hrvatske, kao i trendove temperature zraka, oborine te efektivne sume temperature u vegetacijskom razdoblju na meteorološkim postajama u Hrvatskoj. Rad je proizašao kao rezultat projekata SWALDRIC i CroViZone.
Njihovo istraživanje je pokazalo da je porast temperature utjecao je na sve ranije nastupe fenoloških faza, a posebno su značajni pomaci u nastupima berbe i pupanja prema početku godine u kontinentalnoj Hrvatskoj. Budući da utjecaj meteoroloških parametara na fenološke faze nije jednostavno za utvrditi i razlikuje se od sorte do sorte te od jedne do druge lokacije, razvijena su četiri statistička modela (dva temeljena na akumulaciji topline, dva na linearnoj regresiji) kako ispituju taj utjecaj. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na to da modeli temeljeni na akumulaciji topline (GDD modeli) nešto bolje modeliraju nastupe fenoloških faza od onih temeljenih na linearnoj regresiji. Osim toga GDD modeli s osnovnom temperaturom 5 °C dali su bolje rezultate za pupanje što ukazuje na to da vinova loza postaje aktivna i na nižim temperaturama od 10 °C što se prije mislilo. Visoki koeficijenti korelacije i indeksa slaganja između modeliranih i opaženih nastupa fenoloških faza daju mogućnost kombiniranja ovih modela (posebice GDD modela) s klimatskim modelima kako bi se procijenili nastupi fenoloških faza i u budućim klimatskim uvjetima. Ovi rezultati su od velike važnosti jer se slična analiza fenoloških faza do sada nije provela u Hrvatskoj, a posebice ne na sortama 'Graševina' i 'Plavac mali' koji su zbog velikog udjela proizvodnje od velikog značaja za hrvatsku poljoprivredu, ali i turizam.
Branmir Omazić je asistent (doktorand) na Geofizičkom odsjeku PMF-a, dok je Josip Meštrić diplomirao na Geofizičkom odsjeku PMF-a na temu utjecaja klimatskih promjena na uzgoj vinove loze upravo kod izv. prof. dr. sc. Telišman Prtenjak.
Pristupačnost
