CILJ KOLEGIJA:
Stječu se znanja potrebna za prepoznavanje tektonske, posebno recentne tektonske aktivnosti i klasifikacija struktura i rasjeda po važnosti u strukturnom sklopu i seizmotektonskoj aktivnosti. Osobito je važna upotreba stečenog znanja u praksi kod građevinskih zahvata, tunela, termo, hidro i nuklearnih elektrana, te donošenja prostornih planova.
ISHODI UČENJA:
Nakon uspješno položenog kolegija student će moći:
1. opisati temeljne značajke seizmotektonske aktivnosti na granicama među tektonskim pločama, u aktivnim orogenskim pojasevima i u unutrašnjosti ploča,
2. opisati temeljne značajke seizmotektonske aktivnosti duž ruba Jadranske mikroploče i u području Panonskog bazena u Hrvatskoj,
3. samostalno provesti seizmotektonsku analizu odabranog područja sintezom geofizičkih, geoloških i seizmoloških podataka,
4. prepoznati potencijalne seizmogene strukture na temelju seizmotektonske analize podzemlja i površine, te definirati i opisati njihov prostorni raspored, orijentaciju i kinematske značajke,
5. napraviti sažet prikaz rezultata seizmotektonske analize odabranog područja.
NASTAVNI SADRŽAJ:
Metode istraživanja. Regionalni tektonski pokreti. Klasifikacija struktura i rasjeda. Tipovi struktura, primjeri. Odnos stresa i deformacija struktura. Seizmogene strukture. Navlačni, reversni, normalni, transformni i transkurenti pomaci. Seizmotektonski aktivni rasjedi. Strukturni odnosi u prostoru, reperni horizonti. Potresi i zone pojavljivanja. Tektonski uzročnici nastanka potresa. Energetske, prostorne i vremenske značajke potresa. Epicentralna područja. Seizmički izvori. Djelovanje seizmičkih sila na površini. Aseizmička izgradnja.
PLAN I PROGRAM KOLEGIJA:
1. Građa Zemlje prema mineraloško-petrografskom sastavu i brzini seizmičkih valova
2. Režim naprezanja na granicama tektonskih ploča i u njihovoj unutrašnjosti. Značajke krte i plastične deformacije u stijenama: ponašanje stijena u Zemljinoj kori ovisno o bočnom pritisku, temperaturi, fluidima i trajanju naprezanja
3. Vrste deformacijskih struktura u Zemljinoj kori (bore, pukotine i rasjedi). Rasjedi (I): klasifikacija prema pomaku, prikaz rasjeda na kartama, profilima i u stereografskoj projekciji.
4. Rasjedi (II): tipovi stijena u seozmogenim, rasjednim zonama, geometrijske značajke rasjednih ploha, proračun vektora pomaka.
5. Proračun vektora naprezanja pomoću rasjeda i smičnih pukotina: korelacija s proračunom naprezanja metodom žarišnih mehanizama potresa
6. Geometrijske i kinematske značajke rasjeda na divergentnim granicama tektonskih ploča i u područjima s ekstenzijskom tektonikom.
7. Geometrijske i kinematske značajke rasjeda na konvergentnim granicama tektonskih ploča i u područjima s kompresijskom tektonikom.
8. Geometrijske i kinematske značajke rasjeda na transformnim granicama tektonskih ploča i u područjima s transpresijskom tektonikom.
9. Potresni ciklus i geološke metode u paleoseizmologiji.
10. Tektonske jedinice Dinarida, Alpa i u podlozi Panonskog bazena i njihova geodinamska evolucija.
11. Značajke seizmotektonske aktivnosti u duž ruba Jadranske ploče.
12. Značajke seizmotektonske aktivnosti na području Panonskog bazena u Hrvatskoj.
13. Značajke seizmotektonske aktivnosti na području Dinarida.
14. Značajke seizmotektonske aktivnosti na području Jadrana.
15. Prepoznavanje i načini mjerenja strukturnih elemenata na rasjedima na terenu.
NAČIN UČENJA:
Redovito pohađanje nastave.
METODE POUČAVANJA:
Predavanja, vježbe, praktični rad, usmeni ispit.
UVJETI ZA POTPIS:
Pohađanje nastave (barem 70% satnice predavanja i vježbi).
NAČIN POLAGANJA ISPITA:
Pismeni i usmeni ispit.
|
- Uyeda, S. (1979): The New View of the Earth. Freeman and Co. New York.
Moores, M. E. & Twiss, J. T. (1999): Tectonics. Freeman and Co., New York.
Balt, B. A. (1999): Earthquakes. Freeman and Co., New York.
Keller, E. & R Pinter, N. (2002): Active Tectonics, Earthquakes, Uplifts and Landscape. Prentiuc Will New York.
RGN fakultet i Geofizički odsjek PMF (1990): Seizmotektonska karta Hrvatske.
|
Pristupačnost
