Pristupačnost
Zavod za biokemiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu traži višeg tehničkog suradnika - višeg laboranta, na neodređeno vrijeme, uz uvjet probnog rada u trajanju od tri mjeseca, u punom radnom vremenu.
Natječaj je dostupan ovdje.
U sklopu poziva Razvojne istraživačke potpore, NPOO.C3.2.R2-I1.06, odobren je projekt Enzimsko inženjerstvo za održivo recikliranje bioplastike u vrijednosti od 613.614,53 EUR, čija je voditeljica izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maršavelski za Zavoda za biokemiju Kemijskog odsjeka PMF-a.
Najavljujemo još jedno predavanje Ljubičastog u kemiji, ovog puta u poznatom okruženju našeg fakulteta!
Izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maršavelski uvest će nas u svijet enzimskog inženjerstva s predavanjem pod naslovom "Enzimi u borbi protiv plastike". Stoga vas pozivamo da nam se pridružite u srijedu, 8. svibnja 2024. u 18:15 h u predavaoni A2 Kemijskog odsjeka PMF-a.
Čast nam je najaviti malo drugačiji LjuK ovoga puta! 29. travnja u sklopu našeg prvog „pop up-a“, selimo se na Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu.
Kao predavač nam dolazi doc. dr. sc. Petar Kassal sa Zavoda za opću i anorgansku kemiju FKIT-a. Naslov predavanja glasi „(Ljubičasti) senzori za (ljubičaste) ione“, a kako biste saznali više, pridružite nam se 29. travnja 2024. u 17:30 h na lokaciji FKIT, Trg Marka Marulića 19. Nakon samog predavanja, čeka nas i malo ležernije druženje u Klubu nastavnika. Nadamo se da će ovaj susret, osim edukacijske svrhe, ukazati na važnost razmjene znanja i poznanstava među studentima kemije PMF-a i FKIT-a te otvoriti priliku za neke nove slične suradnje u budućnosti!
Poštovani i dragi studenti,
uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.
Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.
Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).
Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.
Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024.
Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.
Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.
Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Nea Baus Topić, Edi Topić i Vladimir Stilinović te donedavni znanstvenik Kemijskog odsjeka Luka Fotović objavili su rad Isomorphism, Polymorphism, and Stoichiomorphism of Cocrystals Derived from 1,4-Diiodotetrafluorobenzene and an Isomorphous Series of N‑(4-Halobenzyl)-3-halopyridinium Halogenides u uglednom časopisu Crystal Growth & Design (IF 4,010).
U radu je istraženo u kojoj mjeri izomorfizam koformera uzrokuje izomorfizam kokristala temeljenih na halogenoj vezi. Niz od 12 N-(4-halogenbenzil)-3-halogenpiridinijevih halogenida, od kojih 11 priprada izomorfnoj seriji, kokristalizirano je s neutralnim donorom halogenske veze, 1,4-dijodtetrafluorbenzenom. Pripravljeno je ukupno 18 kristalnih produkata, od kojih su 13 kokristali stehiometrijskog omjera 1:1, tri kokristala 2:1 i dva kokristala 2:3. Dva kokristala omjera 2:3 su izomorfna, dok kokristali 1:1 čine sedam strukturnih tipova, od kojih četiri odgovaraju izomorfnim serijama, a kokristali 2:1 dva tipa, s jednim izomorfnim parom. Čini se da ne postoji jednostavan odnos koji bi preveo izomorfizam u nizu koformera u izomorfizam njihovih odgovarajućih kokristala. Za slučajeve u kojima su i koformeri i kokristali izomorfni, primjetna je korelacija između odgovarajućih indeksa izostrukturnosti. S druge strane, uzimajući u obzir da je dominantna usmjerena interakcija u svim strukturama halogenska veza, mogu se uočiti brojne pravilnosti koje ukazuju da je raspodjela kokristala među strukturnim tipovima u velikoj mjeri određena potencijalom sastavnih kationa i aniona za ostvarivanje halogenskih veza. Istraživanje je ostvareno u okviru projekta Nove građevne jedinke u supramolekulskom dizajnu složenih višekomponentnih molekulskih kristala temeljenih na halogenskim vezama (HaloBond IP-2019-04-1868) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.
