Pristupačnost
Zavod za biokemiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu traži višeg tehničkog suradnika - višeg laboranta, na neodređeno vrijeme, uz uvjet probnog rada u trajanju od tri mjeseca, u punom radnom vremenu.
Natječaj je dostupan ovdje.
U sklopu poziva Razvojne istraživačke potpore, NPOO.C3.2.R2-I1.06, odobren je projekt Enzimsko inženjerstvo za održivo recikliranje bioplastike u vrijednosti od 613.614,53 EUR, čija je voditeljica izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maršavelski za Zavoda za biokemiju Kemijskog odsjeka PMF-a.
Najavljujemo još jedno predavanje Ljubičastog u kemiji, ovog puta u poznatom okruženju našeg fakulteta!
Izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maršavelski uvest će nas u svijet enzimskog inženjerstva s predavanjem pod naslovom "Enzimi u borbi protiv plastike". Stoga vas pozivamo da nam se pridružite u srijedu, 8. svibnja 2024. u 18:15 h u predavaoni A2 Kemijskog odsjeka PMF-a.
Čast nam je najaviti malo drugačiji LjuK ovoga puta! 29. travnja u sklopu našeg prvog „pop up-a“, selimo se na Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu.
Kao predavač nam dolazi doc. dr. sc. Petar Kassal sa Zavoda za opću i anorgansku kemiju FKIT-a. Naslov predavanja glasi „(Ljubičasti) senzori za (ljubičaste) ione“, a kako biste saznali više, pridružite nam se 29. travnja 2024. u 17:30 h na lokaciji FKIT, Trg Marka Marulića 19. Nakon samog predavanja, čeka nas i malo ležernije druženje u Klubu nastavnika. Nadamo se da će ovaj susret, osim edukacijske svrhe, ukazati na važnost razmjene znanja i poznanstava među studentima kemije PMF-a i FKIT-a te otvoriti priliku za neke nove slične suradnje u budućnosti!
Poštovani i dragi studenti,
uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.
Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.
Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).
Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.
Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024.
Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.
Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.
Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Branimir Bertoša i Katarina Radman u suradnji sa znanstvenicima s Instituta Ruđer Bošković (Lana Vujica, Jovica Lončar, Lana Mišić, Bono Lučić, Ivan Mihaljević, Josip Mesarić, Marina Horvat i Tvrtko Smital) objavili su znanstveni rad Environmental contaminants modulate transport activity of zebrafish (Danio rerio) multidrug and toxin extrusion protein 3 (Mate3/Slc47a2.1) u vrhunskom časopisu Science of the Total Environment (IF = 10,754).
Mate3 je transmembranski membranski protein prisutan u bubrezima, crijevima, testisima i mozgu mužjaka tropskih ribica zebrica (engl. zebrafish). Prethodna istraživanja ovog proteina ukazuju na njegovu ulogu u izbacivanju toksičnih spojeva iz stanica. U predstavljenom radu, eksperimentalno i računalno su proučavane interakcije različitih zagađivača okoliša s Mate3 proteinom zebrice. Eksperimentalni pristup uključivao je različite biološke testove i kinetičke eksperimente, dok se računalno istraživanje temeljilo na računima molekulskog uklapanja (engl. docking) koristeći 3D strukturu proteina dobivenu korištenjem algoritma AlphaFold2. Identificirane su ključne interakcije između molekula koje predstavljaju potencijalne zagađivače okoliša i proteina Mate3 iz zebrice. Nadalje, rezultati ukazuju na postojanje dodatnih aktivnih mjesta u proteinu Mate3. U konačnici, rezultati istraživanja sugeriraju da bi neke od istraživanih molekula predstavljati opasnost za okoliš, jer bi njihova interakcija s proteinom Mate3 mogla dovesti do oštećenja njegove normalne funkcije izbacivanja toksičnih spojeva, čineći ribu osjetljivijom na štetne tvari koje se obično ispuštaju u vodeni okoliš.
