Kolegij će obuhvatiti 9 nastavnih cjelina od kojih će svakoj biti posvećeno oko tri sata nastave. Za svaku cjelinu od studenata se očekuju dodatna 2 sata samostalnog rada za svladavanje gradiva i rješavanja postavljenih problema (nakon svake završene nastavne cjeline studenti u grupama od po 3 će dobiti praktičan zadatak kojim će se pripremiti za iduću nastavnu cjelinu).
Mikroseparacijske tehnike i priprema uzorka (kapilarne i nano tehnike korištene u pripravi uzoraka, ukoncentriravanje, derivatizacija i specifična separacija bioanalita). Separacijske tehnike korištene u svrhu kvalitativne i kvantitativne analize te izolacije (kapilarna elektroforeza, 2-D gel elektroforeza, tekućinska, ionska i imunoafinitetna kromatografija, ultracentrifugiranje i karakterizacija molekulskih komplekasa i razdvajanje protočnim poljem). Kemijska i enzimatska fragmentacija proteina: pristupi odozgor nadolje i odozdol nagore. Metode sekvenciranja proteina (Edmanova odgradnja, aminokiselinska analiza, enzimatsko cijepanje, sekvenciranje u plinskoj fazi, određivanje prostetičkih grupa). Postranslacijske modifikacije (fosforilacija, glikozilacija, acetilacija, ubikvitinacija, disulfidni mostovi, sulfonacija, oksidacija, deamidacija itd., mikro- i makro-heterogenost i specifični načini detekcije). Kvantitativni PCR (qPCR, multiplex qPCR, real-time PCR, reverse transcription quantitative PCR, RT-qPCR). Imunokemijske metode detekcije (Western blot, ELISA, upotreba poliklonskih i monoklonskih protutjela). Visokoprotočne analize (svrha visokoprotočnih analiza, upotreba automatizacije i robotike u bioanalitici, tehnika diferencijalnog prikaza). Bioinformatički alati spektrometrije masa (spektralne baze podataka proteina i peptida i načini pretraživanja nakon analize spektrometrijom masa, MASCOT, ProteinProspector, OMSSA itd.)
ISHODI UČENJA:
Studenti će nakon uspješno položenog kolegija biti sposobni:
- pokazati razumijevanje principa rada, koncepta, vokabulara i terminologije vezanih uz bioanalize makromolekula
- klasificirati biomolekule prema separacijskim tehnikama (npr. kapilarna elekroforeza za DNA ili RNA molekule, tekućinska kromatografija obrnutih faza za peptide i proteine)
- navesti i objasniti instrumentalne tehnike analize neophodne za uspješnu provedbu kvalitativne ili kvantitativne analize biomolekula
- navesti tehnike priprave uzoraka u ovisnosti o vrsti analizirane biomolekule, te objasniti biokemijske procese i kemijske mehanizme priprave uzoraka koje prethode uspješnim bioanalizama
- riješiti teoretske i praktične probleme analize komplesnih smjesa biopolimera
|
- 1. Microcharacterization of Proteins, Roland Kellner, Friedrich Lottspeich, Helmut E. Meyer, WILLEY VCH, 2nd Edition, 1999.
2. Medicina, Vol.45 No.3, 2009 (http://hrcak.srce.hr/medicina).
3. Principles and practice of bioanalysis, Richard F Venn, 2nd Edition, 2008.
|
Pristupačnost
