CILJEVI PREDMETA: Osnovna svrha kolegija je upoznati sistematiku elemenata periodnog sustava i njihovih spojeva s naglaskom na svojstva, prirodu kemijske veze, strukturu i reaktivnost.
ISHODI UČENJA NA RAZINI PROGRAMA KOJIMA PREDMET DOPRINOSI:
1. ZNANJE I RAZUMIJEVANJE:
1.2. demonstrirati poznavanje i razumijevanje temeljnih koncepata kemije
1.4. demonstrirati poznavanje važnijih kemijskih zakona i teorija
1.7. demonstrirati poznavanje i razumijevanje strukture prirodoznanstvenog znanja
2. PRIMJENA ZNANJA I RAZUMIJEVANJA
2.2. opisati bitne kemijske promjene
2.3. koristiti kemijski račun
2.7. primijeniti sigurnosne mjere pri korištenju laboratorijskog suđa, pribora i kemikalija
3. STVARANJE PROSUDBI
3.1. kritički procjenjivati argumente, pretpostavke, koncepte, podatke i rezultate znanstvenih istraživanja
5. SPOSOBNOST UČENJA
5.1. samostalno koristiti stručnu literaturu i ostale relevantne izvore informacija
OČEKIVANI ISHODI UČENJA NA RAZINI PREDMETA:
1. Student će biti sposoban objasniti temeljne koncepte kemije, izraziti važnije kemijske zakone i teorije, demonstrirati poznavanje i razumijevanje strukture prirodoznanstvenog znanja.
2. Student će znati opisati kemijske promjene, koristiti kemijski račun, primjeniti sve sigurnosne mjere pri korištenju laboratorijskog suđa, pribora, kemikalija.
3. Student će znati kreirati motivirajuće okruženje za aktivno učenje, koje potiče razvoj sposobnosti učenika.
4. Student će kritički procjenjivati argumente, pretpostavke, koncepte, podatke i rezultate znanstvenih istraživanja.
5. Student će samostalno koristiti stručnu literaturu i ostale relevantne izvore informacija
SADRŽAJ PREDMETA:
1. Kvantno-mehanička osnova Periodnog sustava elemenata. Atomske orbitale. Elektronska struktura atoma. Periodičnost svojstava.
2. Kemija vodika, svojstva i dobivanje. Vodikova veza, klatrati. Binarni hidridi, elektron deficijentni hidridi (diboran, tetrahidridoboratni anion).
3. Plemeniti plinovi, svojstva i dobivanje. Ionizacijske energije i elektronski afinitet. Fluoridi ksenona, sinteza i struktura. Spojevi drugih plemenitih plinova.
4. Kemija halogenih elemenata. Halogenidi, interhalogeni spojevi, polihalogenidi, pseudohalogenidi. VSEPR teorija, strukture interhalogenih spojeva. Poliokso kiseline, oksidacijska stanja.
5. Kemija halkogenih elemenata. Kisik, svojstva i dobivanje, alotropske modifikacije, građa molekula, pregled spojeva. Sumpor, alotropske modifikacije, katenacija. Oksidi i oksokiseline, halogenidi sumpora. Karaktristični primjeri spojeva selenija i telurija.
6. Kemija elemenata dušikova skupine. Nitridi. Oksidi dušika i oksokiseline. Fosfor, alotropske modifikacije, oksidi i oksokiseline, fosfidi. Fosfati, svojstva i strukture. Halogenidi elemenata 15. skupine.
7. Kemija elemenata ugljikove skupine. Svojstva i strukture alotropskih modifikacija ugljika. Katenacija ugljika, višestruke veze. Oksidi ugljika. Kemija silicija. Silani, usporedba kemije ugljika i silicija. Silikati i njihove strukture. Halogenidi elemenata 14. skupine.
8. Kemija bora. Halogenidi, borani, borati. Ionski spojevi-svojstva, energija kristalne rešetke, ionski radijusi, guste slagaline, miješani oksidi.
9. Elementi 1. i 2. skupine - stabilnost hidrida, oksida, halogenida i soli oksokiselina; otopine metala u tekućem amonijaku, redukcijska svojstva.
10. Uvod u kemiju koordinacijskih spojeva. Koordinacijski spojevi od Wernera do danas, nomenklatura, struktura i izomerija. Ligandi, koordinacijski broj i koordinacijski poliedar. Teorija kristalnog i ligandnog polja u kemiji koordinacijskih spojeva. Deformacije oktaedarske i tetraedarske geometrije. Spektrokemijski niz liganada. Magnetska svojstva koordinacijskih spojeva prijelaznih metala.
11. Pregled svojstava elemenata 1., 2. i 3. prijelazne serije.
12. Kemija elemenata 1. prijelazne serije (Sc-Cu): kemija nižih i viših oksidacijskih stanja, binarni i koordinacijski spojevi.
13. Kemija elemenata 2. i 3. prijelazne serije: Zr i Hf; Nb i Ta; Mo i W; Tc i Re. Platinski metali (Ru, Os, Rh, Ir, Pd, Pt); binarni i koordinacijski spojevi: svojstva i stereokemija.
OBVEZE STUDENATA:
Redovito pohađanje nastave. Pisanje domaćih zadaća.
OCJENJIVANJE I VREDNOVANJE RADA STUDENATA:
Ispit se sastoji od pisanog i usmenog dijela. Polaganjem kolokvija student se može osloboditi pisanog ispita
|
- G. L. Miessler, P. J. Fischer, D. A. Tarr, Inorganic Chemistry, Pearson, New York, 2014.
- C. E. Housecroft and A. G. Sharpe, Inorganic Chemistry, Pearson Prentice Hall, Harlow, 2012.
- I. Filipović, S. Lipanović, Opća i anorganska kemije, Školska knjiga, Zagreb, 1995.
- D. Grdenić, Molekule i kristali, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
|
Pristupačnost
