Projekt CARE je fokusiran na sveobuhvatno proučavanje klime jadranskog područja. Istraživanje pokriva procese u atmosferi i oceanu i njihove interakcije. Projekt se temelji na podacima dobivenim mjerenjima kao i na modeliranju prošlosti i projekcijama buduće klime. Pri tome se koriste napredne metode analize podataka i modeliranja.
Provest će se vremenska i prostorna statistička analiza klimatskih varijabli, s naglaskom na višedekadske promjene temperaturnih i oborinskih ekstrema za područje Jadrana. Posebna pažnja bit će posvećena analizi suša, poplava i toplinskih valova. Istražit će se također mogući utjecaj klimatskih promjena na turizam.
Dobivena prostorno interpolirana polja će postati referentni podaci za vrednovanje klimatskih modela te ulaz u sustav upozorenja na poplave.
Trenutna i buduća klima područja Sredozemlja će se ispitati analizom rezultata simulacija globalnih modela pomoću statističke i dinamičke prilagodbe. Simulacije regionalnog klimatskog modela RegCM4.2 će biti izvedene uz horizontalnu rezoluciju od 12.5 km. Planirano je da se iskoriste rezultati eksperimenata na temelju samostalnih atmosferskih te združenih atmosfersko-oceanskih modela iz projekta EURO-CORDEX i Med-CORDEX. Također, primijenit će se globalni model umjerene složenosti SPEEDY u istraživanju sezonske prediktabilnosti klimatskog sustava na širem području Sredozemlja.
Utvrdit će se trendovi i međudekadna varijabilnost razine mora u Sredozemlju te će se ocijeniti pojedini doprinosi. Također će se istražiti poplave mora u sjevernom Jadranu s naglaskom na nagib morske razine u smjeru istok-zapad kao posljedicu specifičnih atmosferskih uvjeta iznad bazena. Istražit će se vremenska evolucija ekstremnih razina mora u kontekstu porasta srednje razine mora. Konačno, starije varijante polu-empirijskih metoda projiciranja globalne razine mora će se usporediti s nedavno razvijenom općom metodom.
|
|
 |
Raspucano tlo nastalo uslijed suše u Čilipima, Općina Konavle, 23. ožujka 2014. Autor: Ivana Tomašević (lijevo). Posljedice ledene kiše na meteorološkoj postaji Parg, 15. veljače 2014. Autor: Zoran Vesel (desno).
Više o meteorološkom dijelu projekta
Istraživanja temperature i oborine na području Europe ukazuju na homogenije trendove u promjeni temperaturnih indeksa u odnosu na trendove oborinskih indeksa. Osim povećanja prostorne gustoće mjerenja te digitalizacije postojećih i povijesnih mjerenja, potreban je daljnji razvoj i primjena prikladnih statističkih metoda, posebno za ekstremno rijetke vremenske i klimatske događaje. Glavna motivacija za istraživanje ekstremih vremenskih i klimatskih događaja je potreba za određivanjem ravnoteže između primjene vrlo skupih sigurnosnih standarda i izraženih troškova pri oštećenju opreme i građevinskih struktura kod ekstremnih događaja. Također, ovakvi događaji bitno utječu na ljudske aktivnosti (npr. turizam i poljoprivreda) te ljudsko zdravlje. U ovom projektu će se razviti i primijeniti metoda za pouzdanu procjenu povratnih perioda toplinskih valova te bi konačan rezultat bio doprinos nacionalnoj strategiji upravljanja rizikom od suše. Istovremeno, odredit će se klimatski indeks za turizam (CIT) koji objedinjuje toplinske, estetske i fizičke elemente u okolišu koji su važni za turizam.
Interpolacija klimatskih veličina te njihovo kartiranje može biti temeljeno na staničnim podacima no također i na digitalnom modelu visine, tipovima tla i podloge te sličnim statičnim klimatskim faktorima. Za potrebe kartiranja višegodišnjih klimatskih srednjaka prikladno je koristiti tzv. regresijski kriging. Ista metoda se može primijeniti i prilikom kartiranja dnevnih srednjaka gdje se kao dodatna informacija mogu uključiti satelitska mjerenja. Na ovaj način će se dobiti potpunija prostorna informacija o stanju klimatskog sustava za nedavna razdoblja te omogućiti procjene na lokacijama na području Hrvatske za koje trenutno ne postoje stanična mjerenja. Dosadašnja istraživanja kartiranja za ranija razdoblja našla su primjenu u izradi Klimatskog atlasa Hrvatske.
Drugu bitnu komponentu u meteorološkom dijelu ovog projekta čini razvoj i primjena klimatskih modela. Nju sačinjavaju simulacije globalnim modelom SPEEDY te primjena dinamičke i statističke prilagodbe. Prvim pristupom omogućit će se povezivanje sezonskih i višegodišnjih promjena u stanju klimatskog sustava na širem području Sredozemlja te promjena u unutarnjim i vanjskim faktorima koji utječu na klimu. U drugom pristupu, rezultati dinamičke i statističke prilagodbe omogućit će izradu procjena klimatskih promjena na visokoj prostornoj rezoluciji. Također, rezultati dinamičke prilagodbe će se koristiti u oceanografskom dijelu ovog projekta, dok će se razvoj statističke prilagodbe temeljiti na rezultatima analiza i kartiranja klimatskih veličina za nedavno razdoblje. Jedan od krajnjih rezultata ovog projekta je dostupnost dvije alternativne metode (dinamička i statistička prilagodba) za procjenu budućeg stanja klimatskog sustava, što će se široko koristiti u primijenjenim klimatskim istraživanjima.
Porast razine mora kroz povijest. Djelomično potopljeni ostaci rimske vile rustike u tjesnacu Mala Proversa, Dugi otok, sagrađene u 1. stoljeću (Suić M. (1952): Iskapanja rimske vile u Maloj Proversi. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, LIV, 174-188).
Više o oceanografskom dijelu projekta
Dobar indikator klimatskih promjena je promjena razine mora koja na globalnoj skali nedvojbeno raste. Posljednje procjene promjene razine ukazuju na porast od 19 cm u razdoblju od 1901. do 2010. godine. Taj porast je regionalno i lokalno moduliran, a odvija se pod utjecajem različitih procesa u moru i atmosferi. Za buduće ljudske aktivnosti u priobalnom pojasu od iznimnog je značenja odrediti kako i pod kojim uvjetima će se regionalna razina mora mijenjati. Stoga će se u okvirima ovog projekta analizirati vodostaji u Sredozemnom i Crnom moru te u području Gibraltara, a sve u svrhu određivanja međudekadne i dekadne promjene te dugogodišnjeg trenda razine. Razlučit će se dominantni procesi koji određuju promjene regionalnih razina te će se ocijeniti doprinosi svakog od njih.
Također, jedan od ozbiljnijih problema povezan s klimatskim promjenama je i poplavljivanje priobalnog pojasa, a koje se redovito događa u sjevernom Jadranu. U tim prilikama se postupno uništavaju povijesna naslijeđa mnogih gradova, tlo trpi eroziju a infrastruktura lagano propada. Zanimljivost ovih događaja jest da im intenzitet nije podjednako izražen duž istočne i zapadne obale Jadrana, s tim da je uz hrvatsku obalu broj ekstremnih događaja u posljednje vrijeme naglo porastao. Istraživanjem unutar ovog projekta odredit će se fizikalni mehanizmi koji upravljaju poplavljivanjem istočne i zapadne obale Jadrana. Identificirat će se prostorne strukture meteoroloških polja koje podupiru jači intenzitet poplava duž istočne obale. I na kraju, na osnovi reanaliziranih i projiciranih atmosferskih polja, provjerit će se hoće li eventualne promjene u režimu tlaka zraka i vjetra pogodovati jačem odnosno češćem poplavljivanju istočne obale Jadrana u budućnosti.
Nedavna istraživanja pokazuju da će porast razine mora u regiji primarno ovisiti o porastu mase svjetskih oceana. Stoga projekcije morske razine u budućnosti, na području Jadrana i Sredozemnog mora, zahtijevaju sagledavanje problema i na globalnoj skali. U današnje vrijeme za projiciranje globalne razine koriste se različite metode, one bazirane na modeliranju procesa kao i polu-empirijske metode, pri čemu potonje daju vrlo širok raspon rezultata. Stoga će ovaj projekt posvetiti pažnju polu-empirijskim metodama projiciranja globalne razine u budućnosti, kako bi se odgovorilo na sljedeća pitanja: što uzrokuje velike razlike pri korištenju različitih varijanti metode te kako se te razlike očituju za različita razdoblja projekcije.
