Tko smo mi?
Mi smo deset djelatnika u Seizmološkoj službi i četvero seizmologa u znanstveno-nastavnim zvanjima na Geofizičkom zavodu pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Što smo radili od glavnog potresa?
Neprekidno smo surađivali s Ravnateljstvom civilne zaštite MUP-a i Uredom za upravljanje hitnim situacijama Grada Zagreba, analizirali podatke čak i vrlo vrlo slabih potresa koji bi inače bili ostali nezamijećeni, postavili smo dodatne instrumente kako bismo što bolje pratili seizmičku aktivnost u epicentralnom području, prikupljali smo makroseizmičke podatke (o pojavama i promjenama koje potresi izazivaju kod ljudi ili na građevinama) te informirali javnost putem medija i društvenih mreža. Sve to smo radili tijekom karantene uslijed pandemije virusa COVID-19 (uz dozvolu nadležnih tijela).
Što je što u seizmologiji?
Seizmograf je uređaj koji bilježi gibanja na površini Zemlje (potrese, ali i šum).
Seizmogram je zapis seizmografa (npr. graf potresa).
Seizmolog je stručnjak koji proučava potrese (nastanak i širenje elastičkih valova zbog pomaka stijenskih blokova na rasjedu).
Ostale osnovne pojmove pogledajte u našem pojmovniku:
http://www.pmf.unizg.hr/oldwww/geof/seizmoloska_sluzba/seizmoloski_pojmovnik
Pitanja o seriji potresa od 22. Ožujka 2020.
1. Koja je točno lokacija epicentra prvog potresa 22. ožujka 2020.? Zašto je epicentar bio u Markuševcu, a ne na već postojećem rasjedu? Je li nastao novi rasjed?
Epicentar se nalazi na 45.85°N i 16.03°E. Iz raspodjele lokacija slabijih, naknadnih potresa, s vremenom će se moći utvrditi opseg rasjedne zone koja se aktivirala, radi li se o novom rasjedu kojeg još nismo poznavali ili o već poznatom rasjedu, i sl. Epicentre glavnog i naknadnih potresa možete vidjeti na našoj stranici na poveznici:
http://www.pmf.unizg.hr/oldwww/geof/seizmoloska_sluzba/o_zagrebackom_potresu_2020?@=1lq1i#news_97581
2. Koliko je velik pomak koji se dogodio na trenutno aktivnom rasjedu (cm, m)?
Trenutačno ne možemo dati odgovor na ovo pitanje jer zahtjeva dodatnu analizu i izračune. No, onako “na prste”: ako pretpostavimo da je rasjed dimenzija 5 km × 5 km (pravu površinu tek trebamo utvrditi), očekivani pomak stijenskih krila na rasjedu bi mogao biti oko 20 cm.
3. Poboljšava li se trenutna situacija s obzirom na to da je sve manje i manje jačih potresa ili se moramo zabrinuti? Je li se rasjed stabilizirao?
Puno je manje naknadnih potresa nego u prvim danima i oni su slabiji, ali svejedno ne možemo biti sasvim sigurni da istog ili jačeg potresa neće biti. Moguće je da se stanje na rasjedu počelo stabilizirati, čemu svjedoči niz naknadnih srednje jakih i slabijih potresa. Moramo ostati svjesni činjenice da živimo u području gdje se potresi događaju, znati da će nas jednom (sutra, za 50 godina ili za 100 godina) ponovo iznenaditi, razmisliti kako reagirati kad se potres ponovi. Najvažnije od svega, moramo raditi građevine koje će biti otporne na potrese i osnažiti postojeće.
4. Jesu li potresi iz 1880., 1905. i 1906. usporedivi s ovim današnjim i ako jesu u kojem smislu? Mogu li se usporediti njihovi ‘foreshockovi’ i ‘aftershockovi’?
Budući da ni za jedan od potresa prije 1906. godine ne postoje seizmogrami, nije moguće odrediti njihovu magnitudu, već ju empirički procjenjujemo iz inteziteta potresa. Postoje empirijske jednadžbe koje možemo upotrijebiti za procjenu magnitude ako znamo intenzitet ili obrnuto, no one su tek procjena i treba ih koristiti s mnogo opreza. Isto tako o prethodnim i/ili naknadnim povijesnim potresima doznajemo iz literature i svjedočanstava iz tog doba.
Povijesni pregled potresa u okolici Zagreba opisan je u članku izv. prof. dr. sc. Snježana Markušić, ovdje navodimo citat iz teksta : “…Potresi i seizmička aktivnost šire okolice Zagreba nisu ništa neuobičajeno. Još je Josip Mokrović, poznati hrvatski geofizičar, izračunao da se Zagreb jače ili slabije zatresao čak 661 put od 1502. do 1883. godine. Najjači je bio potres koji se „zgodio“ prohladnog utorka 9. studenoga 1880. godine u 7 sati i 3 minute. Potres je bio magnitude 6.3, sa žarištem u Medvednici, oko mjesta Kašina i Planina. Tadašnje novine su pisale da se Zagreb „fest prodrmal“, „splašil ljude“ i kao posljedicu imao dvije žrtve. Njihova imena su zabilježena u povijesnim almanasima. …Prema povijesnim knjigama Zagreb je u to doba imao malo manje od 30.000 stanovnika i oko 2.500 stambenih zgrada. Sveukupno je potresom oštećeno ili porušeno oko 1.400 zgrada.... Na gotovo identičnoj lokaciji, kao ona u slučaju potresa iz 1880. godine, dogodila su se potom još dva jaka potresa: 17. prosinca 1905. i 2. siječnja 1906. Što se recentnije seizmičke aktivnosti šireg područja grada Zagreba, najjači je potres koji se dogodio 3. rujna 1990. godine s epicentrom u okolici Kraljevog Vrha, magnitude 4.7”.
(poveznica: http://www.pmf.unizg.hr/oldwww/geof/seizmoloska_sluzba/o_potresima?@=1lpze#news_97576)
Što se tiče upita o spominjana dva potresa iz 1905. i 1906, evidentno je da se radi o potresima koji su bili osjetno slabiji od potresa koji je nedavno zadesio Zagreb (npr. oba potresa su prouzročila određenu štetu – nije bila usporediva s onom nakon potresa iz 1880. godine – ali nije bilo žrtava i potresi su se znatno slabije osjetili, pa je tako naveden opis kako se na trećem katu kuće u Zagrebu osjetilo podrhtavanje, njihao se luster, ali ništa nije palo, niti se oštetilo). Izgledno je da je drugi potres bio nešto jači od prvoga, no, bit će potrebno detaljno seizmološko istraživanje, pregled svih dostupnih povijesnih zapisa, te nanovo određivanje njihove jakosti.
(poveznica: https://faktograf.hr/2020/03/31/potresi-u-okolici-zagreba-dodatna-pojasnjenja/)
5. Je li nakon potresa primijećeno onečišćenje vode na zagrebačkim izvorima iz kojih se napaja vodovod? Jesu li neke druge promjene zabilježene u prirodi?
Koliko je nama poznato, onečišćenje vode nije primijećeno ili nam odgovarajuće službe nisu dale takvu informaciju. Primijećena su slijeganja tla i/ili aktivacija nekih klizišta – to istražuju kolege geolozi, npr. s Hrvatskog geološkog instituta.
Pitanja o potresima na zagrebačkom području
1. Koja su područja grada Zagreba najugroženija potresima, koliko još imamo "žarišta" osim već poznatog Kašinskog rasjeda?
Cijeli grad Zagreb je ugrožen potresima jer su udaljenosti od mogućeg epicentra relativno male. Naravno, područja uz sami epicentar stradaju najviše. Oko Medvednice postoji niz većih ili manjih rasjeda, a neki ju i presjecaju. Lokacije žarišta ove serije potresa pomoći će nam pri “iscrtavanju” aktiviranog dijela rasjednog sustava.
2. Na koji način struktura tla i udaljenost od epicentra utječu na to kako ćemo osjetiti potres? Koja su područja u Zagrebu u tom smislu najugroženija, a koja najsigurnija?
U većini slučajeva, što smo dalje od žarišta potresa ili njegovog epicentra to ćemo i njegove učinke slabije osjetiti. Ipak, na oštećenja nastala na nekoj lokaciji će, osim jačine i udaljenosti od epicentra, utjecati i efekti lokalnog tla (građa tla, svojstva tla i sl.). Svojstva tla mogu prouzročiti povećanje amplitude gibanja tla na nekom području. Najpoznatiji primjer utjecaja svojstava lokalnog tla je potres magnitude 8.3 iz 1985. godine koji se dogodio u Meksiku. Područje s najvećim oštećenjima bilo je udaljeno čak 400 km od epicentra potresa, a izgrađeno je na mekim sedimentima prahistorijskog jezera. Meki površinski sedimenti prouzročili su povećanje amplitude podrhtavanja tla. Zanimljivo je da se nekoliko kilometara dalje od epicentra, na području izgrađenom od vulkanskih stijena, potres jedva osjetio.
Dakle, intenzitet trešnje koji ćete osjetiti jako ovisi o svojstvima tla ispod površine. U tom su kontekstu najugroženija područja u Zagrebu upravo nasipana područja gdje su zgrade rađene prije 1960-ih kada se nije razmišljalo o protupotresnoj gradnji.
3. Može li Zagreb pogoditi potres jači od onog 1880. godine? Da li je točna procjena da je najjači mogući potres na području Zagreba maksimalne magnitude 6.6?
U Zagrebu se 1880. dogodio potres magnitude 6.3 i takav potres se naravno može ponoviti, možda čak za nijansu jači. Geolozi seizmotektoničari procjenjuju da seizmogeni potencijal seizmogene zone Sjevernog medvedničkog rasjeda, s obzirom na duljinu po pružanju (oko 20 km) i dubinu do koja doseže pod površinom (oko 12 km), može prouzročiti potres maksimalno očekivane magnitude koja se procjenjuje na oko 6.5 (po Richteru). [https://www.rgn.unizg.hr/hr/izdvojeno/2587-osvrt-na-potres-u-zagrebu-2020-godine-autor-teksta-je-prof-dr-sc-bruno-tomljenovic]
4. Jeste li predviđali jaki potres na području Zagreba? Ako ne, radite li na nekakvom modelu s kojim bi mogli takve stvari predviđati?
Potresi i seizmička aktivnost šire okolice Zagreba nisu ništa neuobičajeno (više na poveznici:
http://www.pmf.unizg.hr/oldwww/geof/seizmoloska_sluzba/o_potresima?@=1lpze#news_97576).
Međutim, nitko sa sigurnošću ne može znati hoće li se i kada dogoditi idući potres. Moguće je procijeniti potencijalnu maksimalnu magnitudu potresa na nekom području, pratiti relativna gibanja na dijelu površine pomoću GPS-a i InSAR tehnologije i na temelju takvih opažanja izračunati potencijal za potres određene magnitude. Također, moguće je izračunati utjecaj potresa na zgrade analizom lokalnih uvjeta tla i u skladu s tim rezultatima graditi zgrade. Postoji karta potresne opasnosti koju su seizmolozi izradili 2011. godine i koja je javno dostupna, te je dio Eurokoda 8, građevinskih propisa koji vrijede u Republici Hrvatskoj. Takva karta pruža informaciju građevinarima o ubrzanju/akceleraciji tla koje moraju uzeti u svoje statičke proračune:
http://seizkarta.gfz.hr/karta.php.
5. Postoji li ikakva poveznica između potresa na zagrebačkom području s potresima na području npr. jugoistočne Europe (Albanija, Turska i dr.)?
Ne postoji izravna povezanost navedenih područja. Jedino što im je zajedničko jest da su potresi na tim područjima nastali na rasjedima neposredna posljedica podvlačenja Afričke ploče pod Euroazijsku.
6. Može li se otvoriti zemlja i nastati veliki rascjep na području grada Zagreba? Postoje li već mjesta na kojima su uočene takve pojave i ako da, što to znači?
Takav scenarij nije moguć u Zagrebu. Rasjedi na zagrebačkom području nastaju uslijed kompresijskog i/ili transpresijskog režima naprezanja, a ne ekstenzijskog koji je ključan faktor kako bi uopće takva pojava mogla i nastati. Nadalje, čak i kada bi na zagrebačkom području rasjedi bili upravo takvi da prilikom njihove aktivnosti u zemlji nastaje rascjep, bile bi potrebne puno veće energije nego one koje su moguće u Zagrebu.
Jednostavnijim riječima, na rasjedima u okolici Zagreba ne očekujemo lom koji bi došao do same površine. Primjećene su neke popratne pojave poput odrona i rupa nastale zbog slijeganja terena i utjecaja podzemne vode.
Kako se ponašati tijekom potresa i kako živjeti s potresima
1. Kod koje je jačine potresa potrebno napuštati zgradu i kako to procijeniti?
Nisu sve kuće, zgrade ili ostali objekti građeni isto što znači da potres neke određene magnitude neće uzrokovati istu materijalnu štetu na svim tim objektima. Procijenite sigurnost objekta u kojem se nalazite: kako je i kada izgrađen i sl. Ako primijetite vidna oštećenja na objektu u kojem se nalazite nakon potresa, potrebno ga je napustiti, pazeći na objekte vani koji bi mogli pasti na vas (cigle s krovova, rasvjetni stupovi, ...). Lagana podrhtavanja i popratna "grmljavina" zasigurno nisu ugodni, ali ne treba nakon njih napuštati zgradu.
2. Kako se ponašati tijekom potresa? Što ako živite visoko u neboderu? Je li istina da se što prije trebaju otvoriti ulazna vrata jer se može dogoditi da se zaglave?
Tijekom trajanja potresa pokušajte ostati mirni i minimalno se krećite, samo do jednog od sigurnih mjesta u kući/stanu, kao što su: čvrsti stol, dovratnik ispod čvrstog nosivog zida, pored kreveta... Nikako nije poželjno stajati uz prozore, ispod staklenog stola, kraj ormara ili polica s kojih mogu pasti predmeti i ozlijediti vas. Unaprijed pogledajte koje su najsigurnije točke u vašem domu. Ako živite u neboderu, nikako ne koristite dizalo tijekom ni nakon potresa, te ne trčite po stubama jer postoji opasnost od pada zbog gubitka ravnoteže ili oštećenja samog stubišta. Tek kada potres završi, a vidljiva su oštećenja na objektu, treba oprezno stubama izaći van iz zgrade. Postoji opasnost da će se prilikom potresa zaglaviti ulazna vrata, ali otvaranje istih tijekom samog trajanja potresa ne treba biti prioritet. Tek nakon što potres završi, provjerite mogu li se vrata otvoriti.
Još jednom podsjećamo na letak Ureda za upravljanje hitnim situacijama Grada Zagreba sa savjetima o ponašanju na sljedećoj poveznici:
https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/arhiva/uzh%20LETAK%20potres.pdf
3. U slučaju da dođe do potresa, kako se zbrinuti za svoje nemoćne i slabo pokretne roditelje? Je li ih bolje izvući na ulicu ili skloniti u neki dio kuće koji se smatra najsigurnijim?
Svoje ukućane i sebe je najbolje smjestiti tamo gdje ne postoji opasnost od pada predmeta s visine. Ako je objekt narušen statički, obavezno ga treba napustiti.
4. Treba li iseliti iz kuće u npr. Čučerju jer se ne može znati što očekivati, tj. hoće li idući potres biti snažniji i sve uništiti?
Ni do sada nismo znali kad očekivati potres, iako smo bili svjesni da se može dogoditi. Ako Vam je kuća jako oštećena, možda je bolje pozvati stručnjake statičare da ju pregledaju i daju Vam savjet.
5. Naknadna podrhtavanja su normalna, ali mnogi i dalje "skaču" na svako manju trešnju. Kako ostati smiren u trenutnoj situaciji?
Teško je dati potpunu izjavu koja će umiriti ljude jer se radi o jednom od osnovnih strahova na koji ne možemo utjecati. Za sada ćemo se svakako "tresti" još jedan period koji može potrajati i duže vrijeme. Veće su šanse da se ljudi ozljede zbog panike, nego da ih ozljedi urušavanje zgrade, iako obje opasnosti postoje.
6. Koliko je točno da sad osjetimo i one potrese koje inače ne bi primijetili zbog nedostatka normalnog prometa (ukinuti tramvaji, vlakovi te zračni promet)? I koliko su zapravo ti sitni, recimo magnitude 2-2.5, česti na našem području?
Za očekivati je da kad nešto osluškujemo i kad nema gradske ‘vreve’ osjećamo i ono što bismo inače propustili. Potresi su jako česti, magnitude 2-2.5 po Richteru na području Republike Hrvatske godišnje ih ima više od 200 (u slučaju serije potresa ih je još i više). Isto tako, mnogi ljudi iskusit će i tzv. "fantomske potrese" tj. u jeku traumatičnog iskustva poslije potresa, osjetit će gibanje premda ga nije bilo. Inače, vrlo osjetljive osobe osjetit će potres minimalne magnitude oko 2.0 i to pretežno na višim katovima kuće. Ova serija potresa događa se u gusto naseljenom području i popraćena je zvukom (poput tutnjave ili grmljavine) pa pojedinci primjete i potrese manje magnitude.
7. Postoje li "foreshockovi", odnosno "predpotresi" koji najavljuju dolazak velikog potresa? Građani javljaju da je nekoliko puta zatutnjalo u danima pred potres. Ako da, kako funkcioniraju?
Prethodni potresi (engl. foreshocks) definiraju se tek nakon što se naknadno dogodi jači potres. Gotovo svaki jak potres popraćen je nizom manjih naknadnih potresa (engl. aftershocks) različite magnitude. Događaju se i manji potresi iza kojih ne slijedi snažniji potres. Zato se manje potrese nažalost ne može koristiti za predviđanje ili kao upozorenje na jači potres.
8. Zašto tijekom dana skoro pa da i nema potresa, a po noći ima? Zašto svako malo čujemo "tutnjanje" ili “brujanje”, ali ne osjećamo podrhtavanja? Ima li to neko posebno značenje? Mnogi se plaše da to znači da dolazi veliki potres.
Nakon jačeg potresa dolazi do niza naknadnih potresa. Potresi ne pitaju za vrijeme i ne ovise o tome radi li se o danu ili noći. Rasjedi na kojima nastaju potresi nalaze se na dubinama za koje razlika u dnevnoj i noćnoj temperaturi ne može imati utjecaja jer je ta razlika premala.
Tutnjanje je posljedica tzv. seizmičkih P-valova, a podrhtavanje uglavnom tzv. S-valova. S-valovi su većih amplituda, pa ih iz tog razloga više osjećamo. Više o vrstama valova možete pročitati na linku: http://www.pmf.unizg.hr/oldwww/geof/seizmoloska_sluzba/seizmoloski_pojmovnik
Hoćete li čuti tutnjanje, osjetiti podrhtavanje ili oboje ovisi o samom mehanizmu potresa, kao i o vašoj lokaciji u odnosu na epicentar. Kada se radi o “tutnjanju” ili "brujanju", ono je nekad dobar znak, jer znači da se plohe poravnavaju lagano klizeći, bez zapinjanja.
Ostali upiti
1. Postoje li ljudi koji istražuju epicentralno područje i kakva se oprema koristi? Može li se na licu mjesta procijeniti koliko se energije oslobodilo i kakva je trenutno situacija kod hipocentra?
Postoji, tim geologa koji istražuju situaciju na terenu na samom rasjedu i tim seizmologa koji istražuju zapise potresa. Najveći problem je što se potresi događaju na dubini (od manje od 1 km do čak nekoliko stotina kmilometara), a vidljive su jedino njegove posljedice na površini. Oštećenja na objektima i promjene u krajoliku u epicentralnom području, te dalje od njega, kao i čovjekov doživljaj, važni su pri određivanju intenziteta odnosno učinaka potresa. Na temelju seizmoloških podataka moguće je procijeniti lokaciju, dubinu i magnitudu potresa, te tip, pomak i položaj rasjeda na kojem je potres nastao. Međutim, ne postoji način na koji bi se mogla procijeniti magnituda ili trenutna situacija kod samog hipocentra jer se isti može nalaziti na raznim dubinama.
2. Zašto ne možete procijeniti vrijeme kada će se potres dogoditi, a njegovu jačinu i lokaciju da?
Lokacija potresa vezana je za aktivne rasjede koji su uglavnom poznati, pa je moguće unaprijed otprilike znati gdje se potres može dogoditi. Jačina potresa ovisi o čvrstoći stijena u rasjednoj zoni – jači potresi mogući su samo na mjestima gdje su i stijene čvršće, tj. ondje gdje se može nakupiti velika količina energije bez da se prijevremeno oslobodi. Na osnovi povijesnih i statističkih podataka te poznavanja lokacija rasjeda, moguće je pretpostaviti i potencijalnu jačinu budućeg potresa. Ali, zbog nehomogenosti sredstva i neperiodički dugog "punjenja" i kratkotrajnog "pražnjenja" energije na rasjedima u obliku potresa, nemoguće je točno predvidjeti kad će se idući potres dogoditi.
3. Koja je razlika između Omorijeva zakona i Gutenberg-Richterove relacije? Koji od ta dva zakona trenutno vrijedi na području Zagreba i što to znači?
Omorijev zakon daje odnos učestalosti pojavljivanja naknadnih potresa s vremenom i on isključivo vrijedi za naknadne potrese. Gutenberg-Richterova relacija daje odnos između magnitude i ukupnog broja potresa na nekom području tijekom nekog određenog vremena te on vrijedi za pojedinačna područja na Zemlji, ali i kad se Zemlja promatra kao jedna cjelina. Naknadni potresi prate oba ova zakona: s vremenom je sve manje potresa (Omorijev zakon) te je “trend” takav da je uvijek više potresa manje magnitude (Gutenberg-Richterova relacija).
O seizmološkim službama i centrima
1. Po društvenim mrežama često znaju kolati lažne "dojave" o potresima i dezinformacije. Gdje je najbolje potražiti službene podatke o potresima?
Službene podatke o potresima najbolje je tražiti od službenih tijela. Sva izvješća o potresima možete pogledati na našoj službenoj stranici:
http://www.pmf.unizg.hr/oldwww/geof/seizmoloska_sluzba/izvjesca_o_potresu
Nadalje, slušajte upute Stožera Civilne zaštite i našu vladu. Centar 112 ima kapacitete da primi veći broj poziva.
2. Zašto kasnite za EMSC-om i zašto se vaše magnitude razlikuju od onih koje oni objavljuju?
EMSC je Europsko-mediteranski seizmološki centar koji u realnom vremenu prima informacije niza seizmoloških službi u Europi, uključujući i naše, te objavljuje automatske lokacije. Mi za sad nemamo direktne objave automatske analize, sve naše informacije kontrolira i analizira seizmolog. Nas nekolicina radi sav posao kao stotine u većim organizacijama. Automatska lokacija je odlična za brzo informiranje, ali Civilnoj zaštiti dajemo prekontrolirane rezultate da bi znali reagirati na pravi način. Do razlike u magnitudi može doći zbog razlike u podacima koje se koristi (broj seizmoloških postaja, model kojim se računa lokacija i sl.).
3. Smijemo li dobiti podatke o potresima koje su zabilježili vaši instrumenti?
Cijenimo želje pojedinaca da sami analiziraju podatke, ali oprezni smo kad se radi o dijeljenju podataka – ponajviše zbog raširenosti pseudoznanosti, velike mogućnosti da se provode nesmislene i/ili pogrešne analize te iznose znanstveno neutemeljeni zaključci koji mogu imati neželjene posljedice. Molimo, ostavite ovaj dio posla stručnjacima.
4. Zašto nam sve ovo niste ranije rekli?
Seizmolozi se trude, uz svoj redoviti posao, informirati građane na različite načine. Kad god su potresi bili aktualna tema u hrvatskim medijima, seizmolozi su upozoravali i na seizmičku aktivnost na području Zagreba i cijele Hrvatske. Sudjelovali su u brojnim događajima kao što je npr. Festival znanosti, održavali su predavanja u školama, knjižnicama i sl. Mnoge škole dolazile su u organizirani posjet Geofizičkom odsjeku PMF-a gdje ih se upoznavalo sa seizmologijom i seizmičnosti Hrvatske, kao i drugim geofizičkim pojavama i procesima. Uvijek se odazivamo na pozive zainteresiranih. Tu je svakako i Geofizika uživo, jednodnevna manifestacija otvorenih vrata našeg odsjeka i dio Dana i noći na PMF-u, koji se od 2014. godine redovito održava u travnju. Kroz kratka popularna predavanja, demonstracije pokusa, postere i upoznavanjem s ostavštinom Andrije Mohorovičića približavamo tematiku potresa i njihovog djelovanja na društvo. Nažalost, ove godine Dan i noć na PMF-u je odgođen do daljnjeg zbog situacije s epidemijom koronavirusa. Za više informacija pogledajte https://www.pmf.unizg.hr/oldwww/geof/otvoreni_dani_geofizike. Svakako vas pozivamo da nas posjetite kad se ukaže prva prilika! Treba spomenuti i Facebookovu stranicu Geofizika uživo koja je aktivna kroz cijelu godinu i kojom pokušavamo popularizirati geofizičke teme svima koje to zanima.
5. Gdje mogu saznati više?
Preporučujemo sljedeće edukativne internetske stranice
https://www.usgs.gov/faq/natural-hazards
https://www.iris.edu/hq/educational_resources
ili dođite studirati kod nas
https://www.pmf.unizg.hr/oldwww/geof/nastava/o_studiju
Ovaj tekst, kao i niz drugih tekstova i materijala na našim internetskim stranicama, pripremljeni su ponajprije volonterskim radom nas seizmologa i studenata na Geofizičkom odsjeku PMF-a najvećim dijelom nakon pojačanog interesa javnosti za naš rad.