Pristupačnost
Pozivamo članove Fizičkog odsjeka da dostave na e-mail kratki sažetak (MS Word ili plain text) s bar jednom slikom i opisom te referencama rada koji žele prezentirati.
Odlukom Vijeća PMF-a od 24.2.2017. afilijacije FO pišu se: Department of Physics, Faculty of Science, University of Zagreb, Bijenička c. 32, 10000 Zagreb, Croatia
Zagreb, 24. kolovoza 2018. – Ugledni znanstveni časopis Molecular Biology of the Cell u izdanju Američkog društva za staničnu biologiju, najvećeg udruženja u tom znanstvenom području na svijetu, na naslovnici svog posljednjeg izdanja objavio je rezultate istraživanja grupe hrvatskih i njemačkih znanstvenika u kojem su objašnjeni uzroci i mehanizmi oscilatornog kretanja kromosoma oko ekvatorijalne ravnine diobenog vretena tijekom stanične diobe. Glavninu istraživanja provele su doktorandica Agneza Bosilj i poslijedoktorandica Anna H. Klemm te Matko Glunčić, pod voditeljstvom profesora Nenada Pavina s Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu i profesorice Ive Tolić s Instituta Ruđer Bošković.
Sama naslovnica predstavlja kolaž mikroskopskih slika kretanja kromosoma po diobenom vretenu tijekom stanične diobe koje su napravljene u sklopu eksperimentalnog dijela istraživanja.
Oscilatorno kretanje kromosoma do sada je predstavljalo nepoznanicu znanstvenicima, a s obzirom da je kretanje kromosoma iznimno važno i za njihovu pravilnu diobu tijekom diobe stanice, novim se spoznajama doprinosi i dodatnom povećanju temeljnog znanja o staničnoj diobi na molekularnoj razini te razumijevanju osnovnih mehanizama diobe stanice što ostavlja prostor za njihovu regulaciju i manipulaciju u procesima nastanka i liječenja raznih bolesti vezanih za staničnu diobu.
U radu je pokazano da motorni proteini imaju ulogu u poravnavanju kromosoma u ekvatorijalnu ravninu diobenog vretena time što reguliraju polimerizaciju mikrotubula, proteinskih vlakana na koje su vezani kromosomi. Postizanje ovih rezultata omogućila je sinergija najmodernijih metoda stanične biologije uključujući mikroskopiju živih stanica i laserske škare s razvijanjem fizikalnih modela.
Provedeno istraživanje je financirano od strane Hrvatske zaklade za znanost (HZZ) i Centra izvrsnosti QuantiXLie, kao i Njemačke zaklade za znanost (DFG).
Više informacija o objavljenom radu pronađite putem poveznice
