1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	15
Vježbe u praktikumu	15

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

ISHODI UČENJA
1. Upoznati osnovne ciljeve i metode rada u paleontologiji
2. Upoznati načine postanka fosila i fosilnih ležišta
3. Upoznati se s načinima fosilizacije različitih skupina organizama i njihovom sistematikom
4. Naučiti primjenjivati saznanja iz paleontologije i drugih geoloških disciplina u interpretaciji fosilnih okoliša
5. Upoznati se s primjenom fosila u određivanju relativne starosti stijena i povijesti života na Zemlji.

SADRŽAJ PREDMETA

Predavanja:
1. Definicija fosila i različitih paleontoloških disciplina. Procesi fosilizacije: petrifikacija, inkrustacija, karbonizacija, mumifikacija, konzervacija.
2. Fosilna ležišta. Koncentracijska i konzervacijska ležišta. Prezervacijski potencijal.
3. Metode rada u paleontologiji. Terenski rad, tehnike preparacije, statističke metode, grafički prikazi, fotografija.
4. Sistematika u paleontologiji. Prirodna i umjetna sistematika. Nomenklaturna pravila. Problemi u određivanju vrsta.
5. Archaea i Bacteria
6. Protista (alge kremenjašice, dinoflagelati, kokolitoforidi, foraminifere, zrakaši)
7. Plantae (zelene i crvene alge. Mahovine, papratnjače i sjemenjače).
8. - 11. Animalia 1 - 4 (Porifera, Anthozoa, Mollusca, Annelida, Arthropoda, Bryozoa, Brachiopoda, Echinodermata, Hemichordata, Chordata)
12. Principi paleoekologije.
13. Biotički i abiotički čimbenici u okolišu. Facijes. Ihnofosili i ihnofacijesi. Mikrofacijes.
14. - 15. Povijest Zemlje. Pretkambrij, paleozoik, mezozoik i kenozoik. Recentna dinamika Zemlje.

Vježbe
1. Petrifikacija, inkrustacija, karbonizacija, mumifikacija, konzervacija. Otisci i kamene jezgre. Pseudofosili.
2. Fosilna ležišta. Koncentracijska i konzervacijska ležišta. Prepoznavanje načina postanka iz uzoraka stijena i fosila.
3. Prikupljanje vlastitih uzoraka na jednodnevnom terenu. Laboratorijske tehnike preparacije fosila: izbrusci, muljenje. Statističke metode, grafički prikazi, fotografija.
4. Određivanje vrsta iz materijala prikupljenog na terenu.
5. Archaea i Bacteria.
6. Protista (alge kremenjašice, dinoflagelati, kokolitoforidi, foraminifere, zrakaši). Vježbe u mikroskopskom laboratoriju.
7. Plantae (zelene i crvene alge - vježbe uz mikroskop; mahovine, papratnjače i sjemenjače).
8. - 11. Animalia (Porifera, Anthozoa, Mollusca, Annelida, Arthropoda, Bryozoa, Brachiopoda, Echinodermata, Hemichordata, Chordata). Prepoznavanje i osnovne karakteristike na uzorcima iz paleontološke zbirke.
12. - 13. Vitalni i letalni facijesi. Ihnofosili i ihnofacijesi. Mikrofacijes.
14. - 15. Pregled stratigrafskih zbirki po geološkim razdobljima: Pretkambrij, paleozoik, mezozoik i kenozoik.

1. Sremac, J. (1999): Opća paleontologija. Skripta, PMF, Zagreb, 1999.
2. Sremac, J. (2013): Fosili i fosilizacija. Nove spoznaje. 22 str., Hrvatska geološka ljetna škola.
3. Sremac, J. (2014): Evolucija života na Zemlji. Nove spoznaje. 11 str., Hrvatska geološka ljetna škola.
4. Doyle, P. (1996): Understanding Fossils. Wiley, Chichester. 409 str.
5. Raup, D.M. & Stanley, S.M. (1978):Principles of Palaeontology. Freeman, San Francisco. 456 str.
6. Clarkson, E.N.K. (2008): Invertebrate Paleontology and Evolution. 4th edition. Introduction. Blackwell Sci. 47 str.
7. Benton, M. J. (2005): Vertebrate Palaeontology. 3rd edition. 467 str.

Izborni predmeti - Redovni Studij - Molekularna biologija