PMF - Znanost - nova postignuća i druge obavijesti

Bruno Golik i Hrvoje Buljan s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Dario Jukić s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu objavili su rad u časopisu Laser and Photonics Reviews (Wiley). [ ... ]
U časopisu Nature Communications objavljen je rad Hrvoja Buljana s PMF-a u suradnji sa grupom Zhigang Chena sa Nankai University. [ ... ]
Znanstvenici s Fizičkog odsjeka Luka Rogić i Damjan Pelc su u suradnji s istraživačima iz Izraela i SADa objavili rad pod naslovom ‘Multiferroicity in plastically deformed SrTiO3’ u časopisu Nature Communications. [ ... ]
Pregled stipendija i nagrada na konferenciji "From Solid State to BioPhysics X: From Basic to Life Sciences". [ ... ]
Istraživači Fizičkog odsjeka PMF-a sudjelovali su kao sekundarni prijavitelji COST projekta koji je nedavno odobren za financiranje: CA23136 - Magnetism and chirality: twisting spins, light, and lattices for faster-than-ever spintronics (CHIROMAG) Više detalja može se naći ovdje: https://www.cost.eu/actions/CA23136/ a zainteresirani se mogu javiti voditelju ili članu Upravnog odbora aktivnosti.
Paradigmatski kvantne sustave opisujemo hermitskim Hamiltonijanima gdje je energija realna i očuvana tijekom vremenske evolucije. Usprkos tome, postoji cijeli niz sustava koji nisu hermitski te ih opisujemo nehermitskim operatorima. Takvi nehermitski sustavi postali su atraktivna grana istraživanja u fizici u posljednjih 20-tak godina.   Jedna vrlo intrigantna pojava koja se vezuje za nehermitske sustave je nehermitski efekt kože (eng. Non-Hermitian skin effect (NHSE)). Pod određenim uvjetima, sva eigenstanja nekog nehermitskog materijala postoje samo na jednom rubu tog materijala. Eigenstanja u kontinuumu uopće ne postoje!   U najnovijem radu objavljenom u časopisu Applied Physice Letters – Photonics, prof. dr. sc. Hrvoje Buljan je u suradnji sa grupom prof. Zhigang Chena sa Nankai University objavio znanstveni rad u kojem se predlaže nehermitska fotonička rešetka sa nehermitskim efektom kože. U tom sustavu efekt kože moguće je uključtiti i isključiti sa sintetičkim (umjetnim) magnetskom poljima, a nehermitičnost dolazi od nerecipročnog vezanja u modelu čvrste veze (tight-binding model).   Poveznica (rad u otvorenom pristupu):  https://pubs.aip.org/aip/app/article/9/5/056102/3287792  
Iako mi živimo u tri prostorne i jednoj vremenskoj dimenziji, moguće je eksperimentalno realizirati sustave sa većim brojem sintetičkih dimenzija. Mogućnost stvaranja četverodimenzionih fotoničkih rešetki prvi su predložili profesori Sveučilišta u Zagrebu Dario Jukić i Hrvoje Buljan početkom 2013. godine (https://journals.aps.org/pra/abstract/10.1103/PhysRevA.87.013814).  Sintetičke dimenzije otvorile su vrata za istraživanje prije nedostupnih pojava u prostorima sa više dimenzija. Međutim, konstrukcija sintetičkih rešetki sa željenim svojstvima vrlo je neintuitivan i zahtjevan proces. U najnovijem radu Prof. Buljana u suradnji sa znanstvenicima sa Nankai University u Kini objavljenim u časopisu Advanced Photonics (AP), korištene su umjetne neuronske mreže dubokog učenja (ANN) za konstruiranje fotoničkih rešetki u stvarnom prostoru. Cilj je bio dobiti fotoničke rešetke sa unaprijed dizajniranim spektrom svojstvenih vrijednosti modova. Time se dubokim učenjem može krojiti propagacija svjetlosti u fotoničkim sustavima, što otvara novi put za nova znanstvena otkrića i primjene.  [ ... ]
Europska komisija dodijelit će 260 milijuna eura za 1249 projektnih prijedloga pristiglih na natječaj MSCA Postdoktorske stipendije iz 2023. godine. Ovogodišnji je postotak uspješnosti prijava 15.8%, a najviše projekata financirat će se iz društvenih i humanističkih znanosti (25.2%), bioloških znanosti (21.7%), informatičkih znanosti i inženjeringa (13.3%), kemije (14.4%) te fizike (11.4%). Projekti će se provoditi u 45 zemalja diljem svijeta te će ih provoditi znanstvenici koji predstavljaju oko 80 nacionalnosti. U području fizike prihvaćeno je ukupno oko 150 projekata, a čak tri dolaze od istraživača i istraživačica sa Zavoda za teorijsku fiziku Fizičkog odsjeka PMF-a. [ ... ]
Skrećemo vam pozornost na rad koji je nedavno izašao u prestižnom časopisu Physical Review Letters pod nazivom „EuCd2As2: A Magnetic Semiconductor“ koji je objavila međunarodna grupa znanstvenika zajedno s članovima Fizičkog odsjeka: Bruno Gudac, Mario Novak, Zoran Rukelj, Neven Ž. Barišić te Ana Akrap (koja uskoro započinje svoj rad na Fizičkom odsjeku kao redovita profesorica u trajnom zvanju). U radu su pokazali da materijal EuCd2As2, za koji se vjerovalo da posjeduje vrlo neobično svojstvo materije, magnetski Weyl polumetal - te je objavljen cijeli niz radova na tu temu - zapravo samo magnetski poluvodič. Zagrebački tim je imao vrlo važnu ulogu u projektu od iniciranja teme do sinteze jediničnih kristala visoke kvalitete koji su omogućili razotkrivanja prave prirode spomenutog materijala. Rad je dobio snažnu pozornost te je osvrt na njega objavljen na Phys.org. [ ... ]
Grupa sa Zavoda za teorijsku fiziku kondenzirane tvari, Petra Grozić, Barbara Keran i Danko Radić, u suradnji s Anatoly M. Kadigribovom s Ruhr-Universität Bochum, objavili su rad "Charge stripes in the graphene-based materials" u časopisu Scientific Reports 13, Article number: 18931 (2023)   (https://doi.org/10.1038/s41598-023-46157-1). [ ... ]

Poveznice

Broj posjeta:
4874215

U Dubrovniku održan sastanak ERC...

Projekt Europskog istraživačkog vijeća (ERC) 'Aneuploidy' vrijedan je deset milijuna eura i okuplja najuglednije istraživače diljem svijeta s ciljem istraživanja uzroka genetskih pogrešaka na molekularnoj razini te njihovog utjecaja na diobu stanica. Sastanak članova tima ERC projekta 'Molecular origins of aneuploidies in healthy and diseased human tissues (Aneuploidy)', održan je u Dubrovniku od 25. do 29. kolovoza 2021. Na sastanku su  voditelji istraživačkih timova predstavili najnovije rezultate istraživanja u sklopu projekta.

Nakon dva veća sastanka, koji su održani u online obliku, ovo je prvi projektni sastanak održan u živo.
Mitotičke pogreške koje uzrokuju aneuploidiju opsežno su proučavane u staničnim kulturama, međutim, mehanizmi koji generiraju razne pogreške, njihovo širenje i učinci na integritet genoma nisu dobro poznati.
Projekt koji za glavni cilj ima otkrivanje molekularnog porijekla pogrešaka u podjeli kromosoma i mehanizma nasljeđivanja pogrešaka u zdravim i bolesnim tkivima, započeo je u travnju 2020. godine, a predviđeno trajanje je šest godina.
Glavni istraživači u projektu su prof. dr. sc. Iva Tolić s Instituta Ruđer Bošković, prof. dr. sc. Geert Kops s Instituta Hubrecht u Nizozemskoj, tim znanstvenika s Massachusetts Institute of Technology u SAD-u i prof. dr. sc. Nenad Pavin s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.


Sastanak je okupio petnaest znanstvenika projektnih timova koji su predstavili najnovije rezultate istraživanja vezanih za mehanizme onkogenih svojstava kromosomske nestabilnosti u raku, ponašanje polarnih kromosoma tijekom kasnog poravnanja u ljudskim stanicama, ponašanje proteina PRC1 tijekom razvitka diobenog vretena, aneuploidiju u organoidima tankog crijeva, fotokonverziju kao alata za proučavanje segregacije kromosoma, posljedice pogrešne segregacije kromosoma te razvoj fizikalnih i matematičkih modela koji objašnjavaju dobitak i poravnanje kromosoma.
Osim prezentacija članova projektnog tima, znanstvenici su sudjelovali u odvojenim grupama koje su za cilj imale pronalazak konstruktivnih rješenja na određena pitanja u njihovim istraživanjima.
Grupe su se dotakle tema poput ponavljajućih obrazaca gubitka ili dobitka kromosoma kod karcinoma, moguće uzročne povezanosti nestabilnosti kromosoma i epitelno – mezenhimalnog prijelaza, uloge nestabilnosti kromosoma u razvoju tumorskih stanica, utjecaja grešaka tijekom stanične diobe na populaciju stanica te formiranja daljnjih eksperimenata i teorijskih podloga.
Održavanje ovog sastanka omogućilo je ostvarivanje sinergije različitih područja i pronalazak zajedničkih rješenja i usmjerenja u istraživanjima koja slijede.
Projekt je financiran sredstvima programa Europske unije za istraživanje i inovacije Obzor 2020 u sklopu najprestižnijeg programa Synergy Europskog istraživačkog vijeća (ERC).

Autor: webmaster FO
Popis obavijesti

_______________________ 

Webmaster - kontakt e-mail