1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	30
Seminar	15

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

CILJEVI PREDMETA: Opći cilj predmeta je potaknuti studente na promišljanje fizike i pomoći im da svoju profesiju smjeste u širi povijesni, filozofski, kulturni i društveni kontekst. U okviru predmeta se fizika, kao ljudska djelatnost, i znanje, kao proizvod te djelatnosti, postavljaju u povijesni, filozofski i sociološki kontekst. Taj opći cilj predmeta proizlazi iz dvaju posebnih ciljeva. Prvi od tih posebnih ciljeva je razumijevanje procesa nastanka moderne fizike na temelju rasprave o mijenama i međusobnim odnosima tehnike, matematike i filozofije u različitim društvenim okolnostima, od prvih civilizacija, preko antike i srednjega vijeka, do oblikovanja moderne fizike u 17. stoljeću. Drugi od tih posebnih ciljeva je oblikovanje vlastitoga stava o načinu razvoja fizike, a na temelju rasprave o ponuđenim modelima razvoja znanosti općenito.

ISHODI UČENJA NA RAZINI PROGRAMA KOJIMA PREDMET DOPRINOSI:

1. ZNANJE I RAZUMIJEVANJE
1.3. pokazati temeljito poznavanje važnijih fizikalnih teorija što uključuje njihovo značenje, eksperimentalnu motivaciju i potvrdu, logičku i matematičku strukturu i povezane fizikalne pojave;

2. PRIMJENA ZNANJA I RAZUMIJEVANJA
2.2. prepoznati analogije u situacijama koje su fizikalno različite, kao i u situacijama analognim fizikalnima te iskoristiti poznata rješenja u novim problemima;

3. STVARANJE PROSUDBI
3.2. razviti osjećaj osobne odgovornosti kroz samostalni odabir izbornih sadržaja ponuđenih u studijskom programu;
3.3. pokazati poznavanje etičkih načela znanstvenih istraživanja;

4. KOMUNIKACIJSKE SPOSOBNOSTI
4.1. raditi u interdisciplinarnom timu;
4.3. koristiti engleski jezik kao jezik struke pri komunikaciji, korištenju literature i pisanju znanstvenih i stručnih radova;

5. SPOSOBNOST UČENJA
5.1. samostalno koristiti stručnu literaturu i ostale relevantne izvore informacija što podrazumijeva dobro poznavanje engleskog kao jezika struke

OČEKIVANI ISHODI UČENJA NA RAZINI PREDMETA:

Po uspješnom završetku kolegija Razvoj fizike student će biti sposoban:
* Navesti i pravilno tumačiti osnovne značajke fizike u različitim povijesnim razdobljima;
* Obrazložiti ulogu tehnike, matematike i filozofije u oblikovanju moderne fizike;
* Obrazložiti utjecaje društvenih okolnosti na razvoj fizike;
* Navesti i opisati temeljne modele razvoja znanosti;
* Argumentirano raspravljati o naravi i razvoju fizike;

SADRŽAJ PREDMETA:

1. tjedan: Uvod u kolegij. Uvjeti nastanka fizike. Filozofija prirode i moderna fizika.
2. tjedan: Narav i dometi antičke i srednjovjekovne filozofije prirode.
3. tjedan: Nastanak moderne fizike: promjene u shvaćanju fizike, svjetonazoru i metodologiji.
4. tjedan: Razvoj ideja prostora i vremena. Prostor i vrijeme u klasičnoj mehanici.
5. tjedan: Ontologija klasične fizike: čestice i polja.
6. tjedan: Zasnivanje teorije relativnosti.
7. tjedan: Determinizam i vjerojatnost u klasičnoj fizici. Teorije ustroja tvari.
8. tjedan: Zasnivanje kvantne fizike.
9. tjedan: Logički empirizam i kumulativni model razvoja fizike.
10. tjedan: Popper i falsifikacionizam. Duhem - Quineova teza.
11. tjedan: Kuhn i znanstvene revolucije. Fizično znanje kao društvena konstrukcija.
12. tjedan: Lakatos i metodologija istraživačkih programa. Feyerabend i problem znanstvene metode.
13. tjedan: Naturalno i instrumentalno iskustvo (u klasičnoj i kvantnoj fizici). Uloga tehnologije. Filozofija pokusa.
14. tjedan: Alternativni modeli razvoja fizike. Realizam i instrumentalizam.

OBVEZE STUDENATA:

Studenti su obvezni pohađati barem 20 sati predavanja i barem 10 sati seminara tijekom semestra. Studenti su obvezni pripremiti se za seminar čitanjem tekstova koji im se unaprijed dijele te izraditi i prezentirati seminarski rad.

OCJENJIVANJE I VREDNOVANJE RADA STUDENATA:

Nastoji se da se predavanja i seminari u što je moguće većoj mjeri iskoriste za aktivnu raspravu studenata o razmatranom problemu. Stoga su studenti obvezni pripremiti se za seminar čitanjem tekstova koji im se unaprijed dijele. Na seminarima studenti također izlažu seminarske radove. Ispit je samo usmeni, u trajanju od pola sata do jednoga sata po studentu. Student se ocjenjuje na temelju znanja pokazanoga tijekom rasprava na predavanjima i seminarima, znanja pokazanog na ispitu i ocjene seminarskoga rada.

1. J. Lelas, Teorije razvoja znanosti, Zagreb, 2000.
2. J. T. Cushing, Philosophical Concepts in Physics: The Historical Relation between Philosophy and Scientific Theories, Cambridge, 1998.
3. D. C. Lindberg, The Beginnings of Western Science: The European Scientific Tradition in Philosophical, Religious, and Institutional Context, 600 B.C. to A.D. 1450, Chicago, 1992.
4. P. Rossi, The Birth of Modern Science, Oxford, 2001.

Upis predmeta :
Položen : Opća fizika 4

Izborni predmeti - Redovni Studij - Fizika; smjer: istraživački

Izborni predmeti - Redovni Studij - Fizika; smjer: istraživački