Pristupačnost
Uvodno predavanje za studente koji su u akad. godini 2023./2024. prvi put upisali 1. godinu Prijediplomskog studija Kemije održat će se u
ponedjeljak, 2. listopada 2023. godine u 10:00 sati
u predavaonici A2 zgrade Kemijskog odsjeka PMF-a, Horvatovac 102a, Zagreb
Na kraju Uvodnog predavanja studentima će biti uručene studentske iskaznice.
Po završetku Uvodnog predavanja studenti ostaju u predavaonici radi početka nastave iz predmeta Opća kemija (V. Vrdoljak).
Objavljen je natječaj za upis na na doktorske studije: Biologija, Fizika, Geologija, Kemija, Matematika, Interdisciplinarni doktorski studij iz oceanologije i Doktorski studij geografije: prostor, regija, okoliš, pejzaž, u akademskoj godini 2023./2024., za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti.
Tekst natječaja dostupan je na poveznici.
21. listopada 2023. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održava se 8. Simpozij studenata kemije.
Simpozij studenata kemičara iznimno je uspješan projekt vođen motom „studenti za studente“ koji je omogućio brojnim studentima uključenima u znanstveno-istraživački rad da podjele svoje znanje putem usmenih izlaganja ili posterskih priopćenja.
U sklopu Simpozija moguće je sudjelovati kao aktivni ili kao pasivni sudionik.
Aktivne sudionike čine studenti koji žele usmeno ili putem postera prezentirati svoj rad. Rad možete prezentirati samostalno ili u paru. Pasivne sudionike čine studenti koji žele podržati svoje kolege slušajući njihova izlaganja te saznati novosti u kemiji.
Više o prijavi na Simpozij te pravilima za prijavu možete pronaći na web stranici i plakatu.
Poštovani i dragi studenti,
uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.
Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.
Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).
Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.
Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024.
Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.
Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.
Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.
Zanima te kako današnjim ekološkim problemima pristupiti iz inženjerske, okolišne i društvene perspektive?
Pridruži se interdisciplinarnom timu i osmisli sustavno rješenje za sanaciju industrijskog odlagališta otpada bivše tvornice ferolegura na obali Dugog Rata.
Studensko natjecanje/radionica „Coastal Brownfiled Remediation“ održati će se u Dugom Ratu (16. - 19.10.2023.) u okviru suradnje hrvatskih i norveških stručnjaka na projektu financiranom od strane Iceland Liechtenstein Norway grants.
Studenti se prijavljuju pojedinačno putem forme za prijavu, te će biti spojeni u multidisciplinarne timove. Rok za prijavu je 2.10. 2023.
Troškovi puta i smještaja pokriveni su od strane organizatora.
Više o natjecanju i prijavi možete naći na poveznici.
Grad Zagreb je objavio Javni poziv za dodjelu potpore obrazovanju učenika srednjih škola i studenata pod međunarodnom i privremenom zaštitom na području Grada Zagrebu za 2023., a kojeg možete pronaći na sljedećoj poveznici.
Javni poziv bit će otvoren za prijave do kraja 2023. godine odnosno do iskorištenja sredstava.
Obavijest o izmjenama u provođenju sveučilišnog izbornog predmeta „Vršnjačka potpora studentima s invaliditetom“ od ak. god. 2023./2024. dostupna je ovdje.
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Andrea Usenik, Katarina Leko, Vesna Petrović Peroković, Željka Car, Katarina Pičuljan, bivši student Josip Draženović i Josip Požar u suradnji s Rosanom Ribić sa Sveučilišta Sjever i Markom Hanževačkim sa Sveučilišta u Nottinghamu objavili su rad Hydrophobically driven hosting – what about the guest? u uglednom časopisu Journal of Molecular Liquids (IF: 6,0).
U radu su opisana eksperimentalna i računalna istraživanja kompleksiranja cikličkih i linearnih alifatskih gostiju (C6-C8) s kukurbit[7]urilom i β-ciklodekstrinom u vodi. Termodinamika procesa inkluzije u ciklodekstrin nedvojbeno je ukazala na klasičnu (iceberg) hidrataciju svih nepolarnih funkcionalnosti gostiju pri 25 °C. Znatno egzotermnija inkluzija u glikourilni receptor bila je u svim slučajevima popraćena nižim vrijednostima ΔrS° što implicira da je uklanjanje vode iz unutrašnosti kukurbit[7]urila entropijski nepovoljnije u usporedbi s analognim procesom za β-ciklodekstrin.
Za reakcije s oba receptora karakteristična je izrazita temperaturna ovisnost ΔrH°, a time i ΔrS°. Negativni ΔrCp° svih istraživanih inkluzijskih reakcija dominatno su uzrokovani postupnom dezintegracijom hidratacijskih sfera nepolarnih podjedinica gostiju. Specifično, voda se oko njih pri nižim temperaturama povezuje jačim vodikovim vezama u odnosu na ostatak otapala (klasična hidratacija i kozmotropno ponašanje) dok suprotno vrijedi pri višim temperaturama (neklasična hidratacija i kaotropno ponašanje). Zbog razlika u organizaciji vode u šupljinama receptora opisana je temperaturna ovisnost standardnih reakcijskih veličina imala znatno veći utjecaj na termodinamiku kompleksiranja s β-ciklodekstrinom. Naime, inkluzija u navedeni receptor bila je izrazito entropijski povoljna ili čak u potpunosti entropijski kontrolirana (klasični hidrofobni efekt) pri nižim temperaturama, odnosno popraćena negativnim ΔrS° (neklasični hidrofobni efekt) pri višim temperaturama. Suprotno, reakcije s kukurbit[7]urilom bile su izrazito egzotermne i u većini slučajeva entropijski nepovoljne u čitavom temperaturnom intervalu.
Istraživanje je ostvareno u okviru projekta Koordinacijske reakcije makrocikličkih liganada u otopini (MacroSol, IP-2019-04-9560) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.