Opće obavijesti

Odobren projekt Enzimsko inženjerstvo...

U sklopu poziva Razvojne istraživačke potpore, NPOO.C3.2.R2-I1.06, odobren je projekt Enzimsko inženjerstvo za održivo recikliranje bioplastike u vrijednosti od 613.614,53 EUR, čija je voditeljica izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maršavelski za Zavoda za biokemiju Kemijskog odsjeka PMF-a.

Autor: Aleksandra Maršavelski
Poziv na prijave za 8. Simpozij...

Ovim putem pozivamo sve doktorande da se prijave na 8. Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (8. SSDS). Simpozij će se održati od 26. do 27. travnja 2024. godine na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Horvatovac 102a).

Registracije su službeno otvorene, a rok za prijavu sažetaka je 16. veljače 2024. godine, putem službene web stranice Simpozija. Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.

Detalje u vezi Simpozija možete naći ovdje.

Autor: Aleksandra Maršavelski

OBAVIJESTI ZA STUDENTE

Fond Nenada M. Kostića ove će godine po 23. puta nagraditi studente i njihove diplomske radove iz svih područja čiste i primijenjene kemije. Prijaviti se mogu studenti čiji su diplomski radovi obranjeni u periodu od 1. travnja 2023. – 31. ožujka 2024. godine. Rok za prijavu na natječaj je 05. travnja 2024. godine. Ovdje se mogu preuzeti tekst najtečaja i prijavni obrazac.

Autor: Aleksandra Maršavelski

Poštovani i dragi studenti,

uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.


Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.

Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).

Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.

Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024. 

Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.

Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.

Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.

Autor: Adriana Kenđel

Objavljen znanstveni rad u časopisu...

Znanstvenici Kemijskog odsjeka Luka Fotović, Nikola Bedeković i Vladimir Stilinović objavili su rad Keggin-Type Anions as Halogen Bond Acceptors u uglednom časopisu Crystal Growth & Design (IF 4,076).

Polioksometalatni anioni privlače znatnu pozornost proteklih pedesetak godina zbog brojnih (potencijalnih i stvarnih) primjena u katalizi, molekulskoj elektronici i medicini. Uzevši u obzir široku rasporostranjenost primjene halogenskih veza u supramolekulskoj kemiji proteklih desetljeća, pomalo začuđuje da je sklonost polioksometalatnih aniona k stvaranju halogenskih veza do danas ostala vrlo slabo proučena. Kako bi se prikupili podatci o mogućnosti porabe polioksometalatnih aniona kao akceptora halogenske veze, osmišljena je kombinirana eksperimentalna i teorijska studija u kojoj je proučeno vezanje klasičnih polioksometalatnih aniona Kegginova tipa s nizom strukturno i elektronski različitih halogeniranih kationa koji mogu služiti kao donori halogenske veze.

Kristalizacijom iz otopina koje su sadržavale izabrane anione i katione pripravljeno je 10 krutina u kojima su supramolekulske arhitekture varirale od diskretnih jedinki do trodimenzijskih mreža. Izračunate distribucije elektrostatskog potencijala na anionima pokazale su da je elektrostatski najpovoljnije vezanje halogena multicentričnim vezama s premosnim atomima kisika. Sterički su pak najpovoljnije veze s terminalnim atomima kisika, te su upravo sterički učinci dominantni. Opažene pravilnosti ukazuju na to da se Kegginovi ioni (i vjerojatno polioksometalatni anioni općenito) mogu rabiti kao gradivni blokovi u materijalima povezanima halogenskom vezim na predvidljiv način. Nadalje, mogućnost stvaranja dvodimenzijskih i trodimanzijskih mreža s velikim razmakom među ionima od kojih se sastoje, ukazuje da se ovakav pristup može rabiti za dizajn poroznih struktura. To, u sprezi s poznatim katalitičkim svojstvima polioksometalatnih aniona, te slabom topljivošću pripravljenih materijala, otvara mogućnost da bi se u ovome radu opisana metodologija, mogla rabiti za dizajn i ciljanu sintezu novih heterogenih katalizatora.

Istraživanje je ostvareno u okviru projekta Nove građevne jedinke u supramolekulskom dizajnu složenih višekomponentnih molekulskih kristala temeljenih na halogenskim vezama (HaloBond IP-2019-04-1868) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.

Autor: Adriana Kenđel
Popis obavijesti

Broj posjeta:
2336936