Opće obavijesti

Odobren projekt Enzimsko inženjerstvo...

U sklopu poziva Razvojne istraživačke potpore, NPOO.C3.2.R2-I1.06, odobren je projekt Enzimsko inženjerstvo za održivo recikliranje bioplastike u vrijednosti od 613.614,53 EUR, čija je voditeljica izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maršavelski za Zavoda za biokemiju Kemijskog odsjeka PMF-a.

Autor: Aleksandra Maršavelski
Poziv na prijave za 8. Simpozij...

Ovim putem pozivamo sve doktorande da se prijave na 8. Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (8. SSDS). Simpozij će se održati od 26. do 27. travnja 2024. godine na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Horvatovac 102a).

Registracije su službeno otvorene, a rok za prijavu sažetaka je 16. veljače 2024. godine, putem službene web stranice Simpozija. Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.

Detalje u vezi Simpozija možete naći ovdje.

Autor: Aleksandra Maršavelski

OBAVIJESTI ZA STUDENTE

Fond Nenada M. Kostića ove će godine po 23. puta nagraditi studente i njihove diplomske radove iz svih područja čiste i primijenjene kemije. Prijaviti se mogu studenti čiji su diplomski radovi obranjeni u periodu od 1. travnja 2023. – 31. ožujka 2024. godine. Rok za prijavu na natječaj je 05. travnja 2024. godine. Ovdje se mogu preuzeti tekst najtečaja i prijavni obrazac.

Autor: Aleksandra Maršavelski

Poštovani i dragi studenti,

uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.


Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.

Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).

Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.

Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024. 

Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.

Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.

Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.

Autor: Adriana Kenđel

Objavljen znanstveni rad u časopisu...

Znanstvenici Kemijskog odsjeka Nea Baus Topić, Nikola Bedeković, Vladimir Stilinović i Dominik Cinčić te Katarina Lisac s Instituta Ruđer Bošković objavili su rad Halogen-Bonded Cocrystals of 1,3,5-Triiodo-2,4,6-trifluorobenzene and Structural Isomers of Benzoylpyridine u uglednom časopisu Crystal Growth & Design (IF 4,076).

Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, intenzivno se proučavaju višekomponentni sustavi, uključujući kokristale, temeljeni na halogenskoj vezi. Najčešće korišteni donori halogenske veze su perfluorirani jodbenzeni, dok su kao akceptori najčešće istraživani spojevi koji sadrže aromatski dušikov atom, u prvom redu piridinski derivati. U posljednje vrijeme izučavaju se i molekule s kisikovim atomom kao potencijalnim akceptorom halogenske veze. Molekule koje istovremeno sadrže dušikov i kisikov atom potencijani su ambidentatni ditopični akceptori halogenske veze, a rijetki su primjeri u kojima su u istom sustavu ostvarene halogenske veze I···N i I···O. Upravo s ciljem izučavanja sustava u kojima će istovremeno biti ostvarene halogenske veze I···N i I···O, korišteni su strukturni izomeri benzoilpiridina (bzpy) te (potencijalno) tritopičan donor halogenske veze 1,3,5-trijod-2,4,6-trifluorbenzenom (titfb).

U većini kokristala pripravljenih u istraživanju, bzpy je ditopični akceptor koji sudjeluje u halogenskoj vezi preko piridinskog dušika i karbonilnog kisika te su halogenske veze I···N kraće od I···O interakcija. Kristalne strukture i ab initio računi dimera u plinovitoj fazi ukazuju na to da karbonilni kisikov atom može biti pouzdani akceptor halogenske veze uz prisustvo piridinskog dušikovog atoma. Prisutnost halogenske veze I···O dovodi do nastanka lanaca temeljenih na halogenskoj vezi u kojima je titfb ditopični donor, a bzpy N,O-ambidentatni ditopični akceptor halogenske veze.

Istraživanje je ostvareno u okviru projekta Nove građevne jedinke u supramolekulskom dizajnu složenih višekomponentnih molekulskih kristala temeljenih na halogenskim vezama (HaloBond IP-2019-04-1868) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.

Autor: Adriana Kenđel
Popis obavijesti

Broj posjeta:
2337452